Činjenice o Covid-19 – DIO 4/14

0
519
covid-19 činjenice

Činjenice o Covid-19, potkrijepljene izvorima informacija, a koje su pružili stručnjaci u tom području, kako bi pomogli čitateljima da naprave realnu procjenu rizika. (Redovita ažuriranja u nastavku)

“Jedino sredstvo za borbu protiv kuge je iskrenost.”

(Albert Camus, 1947.)

Originalni članak

Nastavak…

7. mj. 2020

Razvoj pandemije

U većini zapadnih zemalja vrhunac zaraze koronavirusom već je bio dosegnut u ožujku ili travnju, u velikom broju slučajeva i prije uvođenja strogih mjera izolacije. Vrhunac smrtnosti u većini zapadnih zemalja bio je u travnju. Od tada je broj smrtnih slučajeva i broj hospitaliziranih u padu u većini zapadnih zemalja.

Ovo se odnosi i na zemlje koje nisu provodile politiku izolacije, kao što su Švedska, Bjelorusija i Japan. Kumulativni godišnji mortalitet u većini zapadnih zemalja je i dalje u rasponu od blage (npr. CH, AT, DE) do jake (npr. SAD, UK) sezona gripe.

Po završetku perioda izolacije, broj testiranih na koronu kod stanovništva niskog rizika općenito se drastično povećao u velikom broju zemalja, na primjer u slučajevima gdje su se ljudi vraćali na posao i u školu.

To je dovelo do određenog povećanja broja pozitivnih rezultata u nekim zemljama ili regijama, što su mnogi mediji i vlasti prikazali kao navodno opasno povećanje “broja slučajeva” te pristupili uvođenju novih ograničenja, čak i ako je stopa pozitivnih testova ostala vrlo niska.

“Brojevi slučajeva” međutim, obmanjujuća su brojka koja se ne može izjednačiti sa brojem bolesnih ili zaraženih. Primjerice, pozitivan test može biti zbog neinfektivnih fragmenata virusa, asimptomatske infekcije, ponovljenog testa ili lažno pozitivnog rezultata.

Štoviše, brojanje navodnih “brojeva slučajeva” nije smisleno jer su testovi na antitijela i imunološki testovi odavno pokazali je novi koronavirus i do pedeset puta rašireniji nego što se pretpostavljalo na temelju svakodnevnog PCR testiranja.

Odlučujuće su brojke oboljelih, hospitaliziranih i smrtnih slučajeva. Treba, međutim, napomenuti da su se mnoge bolnice sada vratile u normalni rad i svi pacijenti, uključujući i asimptomatske bolesnike, su dodatno testirani na koronavirus. Stoga je važan broj stvarnih pacijenata s Covidom u bolnicama i na JIL-ima.

U slučaju Švedske, na primjer, SZO je morao povući klasifikaciju „rizične zemlje“ nakon što je postalo jasno da je porast “slučajeva” rezultat povećanja testiranja. Zapravo, hospitalizacije, a da smrtnost u Švedskoj opada od travnja.

Neke su zemlje već os svibnja bile u fazi ispodprosječne smrtnosti. Razlog tome je što je srednja dob preminulih od korona virusa bila često viša od očekivanog ljudskog vijeka. Naime, u Hrvatskoj se do 80% smrtnih slučajeva dogodilo u staračkim domovima.

U zemljama i regijama u kojima je do sada širenje koronavirusa uvelike smanjeno, ipak je posve moguće da će postojati ponovni porast bolesnika s Covidom. U tim slučajevima, rano i učinkovito liječenje je važno (vidi dolje).

Smrtnost od Covid-19 na globalnoj razini trenutno je – unatoč znatno starijem stanovništvu u današnje vrijeme – čitav red veličine ispod pandemije gripe od 1957. (azijska gripa) i 1968. (hongkonška gripa) te u rasponu prilično blage “pandemije svinjske gripe” iz 2009.

Broj broj novih slučajeva (smeđa linija) u usporedbi sa brojem umrlih na dnevnoj bazi.

Nastavlja se…

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments