Eksperiment “Svemir 25”

0
4003

Eksperiment “Svemir 25” jedan je od najstrašnijih eksperimenata u povijesti znanosti, koji je pokušaj znanstvenika da ponašanjem kolonije miševa objasne ljudsko društvo

Ideja o “Svemiru 25” potekla je od američkog znanstvenika Johna Calhouna, koji je stvorio “idealan svijet” u kojem će živjeti i razmnožavati se stotine miševa. Točnije, Calhoun je sagradio takozvani “raj za miševe”, posebno dizajniran prostor u kojem su glodavci imali obilje hrane i vode, kao i veliki životni prostor.

U početku je stavio četiri para miševa koji su se u kratkom vremenu počeli razmnožavati, uslijed čega je njihova populacija naglo rasla. Međutim, nakon 315 dana njihova reprodukcija počela je značajno opadati. Kad je broj glodavaca dosegao 600, između njih se formirala hijerarhija i tada su se pojavili takozvani “bijednici”. Veći glodavci počeli su napadati grupu, što je rezultiralo da se mnogi mužjaci počinju psihološki „urušavati“. Kao rezultat toga, ženke nisu štitili, a one su zauzvrat postale agresivne prema svojoj djeci.

Kako je vrijeme prolazilo, ženke su pokazale sve agresivnije ponašanje, izolacijske elemente i nedostatak reproduktivnog raspoloženja. Zabilježen je nizak natalitet, a istodobno i porast smrtnosti mlađih glodavaca. Tada se pojavila nova klasa muških glodavaca, takozvani “lijepi miševi”. Odbili su se pariti sa ženkama ili se “boriti” za svoj prostor. Brinuli su samo o hrani i snu. U jednom trenutku “lijepi mužjaci” i “izolirane ženke” činili su većinu populacije.

S vremenom, smrtnost maloljetnika dostigla je 100%, a reprodukcija dostigla nulu. Među ugroženim miševima opažena je homoseksualnost, a istodobno se povećao i kanibalizam, unatoč činjenici da je bilo puno hrane. Dvije godine nakon početka eksperimenta, rođeno je posljednje dijete iz kolonije. Do 1973. godine eksperiment je ubio posljednjeg miša u Svemiru.

John Calhoun ponovio je isti eksperiment još 25 puta, i svaki put je rezultat bio isti. Calhoun-ov znanstveni rad korišten je kao model za tumačenje društvenog kolapsa, a njegovo istraživanje služi kao žarište za proučavanje urbane sociologije.

https://medicineonscreen.nlm.nih.gov/portfolio/1770/

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments