Industrijske revolucije – od 1.0 do 4.0
Tehnički napredak neumitno mijenja način na koji se odvija proizvodnja. Korak naprijed u tehnologiji proizvodnje, u odnosu na onu kakvu smo imali u prošlosti, naziva se industrijska revolucija. Nove proizvodne tehnologije iz temelja su promijenile radne uvjete i način života ljudi. Što su bile industrijske revolucije i što se točno trenutno događa?
“Od prve do četvrte industrijske revolucije.”
Prva industrijska revolucija
Prva industrijska revolucija započela je u 18. stoljeću uvođenjem energije pare i mehanizacijom proizvodnje. Pretvaranjem manualnog rada u mehanizirani proces proizvodnje, postignut je osam puta veći proizvodni učinak u istom periodu vremena. Parna energija je već od prije bila poznata, međutim upotreba u industrijske svrhe bila je najveći dotadašnji iskorak u cilju povećanje ljudske produktivnosti. Umjesto tkalačkih stanova koje pokreće snaga jednog čovjeka, za pogon su se mogle koristiti daleko moćnije parne mašine. Razvoj parobroda i (oko 100 godina kasnije) parne lokomotive doveo je do još većih promjena jer su se ljudi i roba mogli kretati na velikim udaljenostima u znatno kraćem periodu vremena.
Druga industrijska revolucija
Druga industrijska revolucija započela je u 19. stoljeću otkrićem električne energije i proizvodnih traka. Henry Ford (1863.-1947.) je predstavio ideju o masovnoj proizvodnji, na primjeru klaonice u Chicagu: svinje su visjele s pokretnih traka, a svaki je mesar obavljao samo dio zadatka iskasapljivanja životinje. Ford je prenio ta načela u automobilsku industriju i pritom zauvijek promijenio proces proizvodnje. Dok je prije toga jedan tim ljudi sastavljao cijeli automobil, sada su se vozila proizvodila u segmentima na pokretnoj traci – znatno brže i po nižoj cijeni.
Treća industrijska revolucija
Treća industrijska revolucija započela je 70-ih godina u 20. stoljeću djelomičnom automatizacijom pomoću računala koja su omogućavala djelomično programiranje kontrole procesa proizvodnje. Od tada pa do današnjeg dana, ta se tehnologija razvila u toj mjeri da smo sada u mogućnosti automatizirati cijeli proizvodni proces – bez ljudske pomoći. Poznati primjeri za to su roboti koji izvode programirane sekvence bez ljudske intervencije.
Četvrta industrijska revolucija
Trenutno prolazimo kroz četvrtu industrijsku revoluciju. Karakterizira ju primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u industriji, a poznata je i kao “Industrija 4.0”. Ona se nadovezuje na razvoj treće industrijske revolucije. Proizvodni sustavi koji već posjeduju računalnu tehnologiju prošireni su mrežnom vezom i imaju takoreći digitalnog blizanca na internetu. Oni omogućuju komunikaciju s drugim objektima, te slanje informacija o cijelom proizvodnom procesu. Ovo je sljedeći korak u automatizaciji proizvodnje. Umrežavanje svih sustava dovodi do pojave “cyber-fizičkih proizvodnih sustava”, a time i pametnih tvornica, u kojima proizvodni sustavi, komponente i ljudi komuniciraju putem mreže, a proizvodnja je gotovo autonomna.
Kad se ovi elementi spoje, industrijska revolucija 4.0 ima potencijal za postizanje nevjerojatnog napretka u tvorničkim okruženjima. Primjeri uključuju strojeve koji mogu predvidjeti kvarove i pokrenuti procese održavanja samostalno ili mogu uključiti samoorganiziranu logistiku koja reagira na neočekivane promjene u proizvodnji.
Osim unapređenja procesa proizvodnje, napredak se pojavljuje i na području medicine, u obrazovnom sustavu i mnogim drugim segmentima društva.
Četvrta industrijska revolucija ima potencijal za promjenu načina rada samih ljudi. Može privući pojedince u pametne mreže s potencijalom učinkovitijeg rada. Digitalizacija proizvodnog okruženja omogućuje fleksibilnije metode dostavljanja pravih informacija pravoj osobi u pravo vrijeme. Sve veća upotreba digitalnih uređaja unutar tvornica i na terenu znači da se stručnjacima za održavanje može na vrijeme i na mjestu pružiti dokumentacija o opremi, kao i povijest održavanja. Stručnjaci za održavanje trebaju rješavati probleme, a ne gubiti vrijeme pokušavajući doći do tehničkih podataka koji su im potrebni.
Ukratko, industrijska revolucija 4.0 mijenja procese u svim industrijskim okruženjima. Digitalizacija proizvodnje promijenit će način proizvodnje i distribuciju robe, te način servisiranja i povećavanja vrijednosti proizvoda, donoseći uistinu revolucionarne promjene.
Svjetski ekonomski forum kao predvodnik 4. industrijske revolucije
4. industrijska revolucija ne događa se neočekivano, neplanski ili kaotično. Proces je pomno planiran, nadgledan i kontroliran od strane Svjetskog ekonomskog foruma, a dio dokumenata se može naći ovdje.

Klaus Schwab, njemački inžinjer rođen 1938.g. osnovao je Svjetski ekonomski forum (SEF) 1971.g., tada pod nazivom “European Management Forum”. K. Schwab predsjeda Svjetskim ekonomskim formom od njegovog osnutka do današnjeg dana.
Svjetski ekonomski forum, koji predvodi 4. industrijsku revoluciju okuplja tusuću najutjecajnijih korporacija na svijetu, a popis se može naći na web stranici SEF-a, ovdje. I dok se u agendi SEF-a promiče “boljitak čovječanstva”, primjetno je da se na popisu partnera SEF-a nalaze najmoćnije banke svijeta, farmaceutske korporacije, tehnološki divovi poput Amazona, Facebook-a i ostalih društvenih mreža, naftne korporacije itd.
Više na ovu temu uskoro…
koja propagandna glupost. na što je dokumentarac spao, odmah se odjavljujem. ljigavo
Poštovani,
članak nije napisan u cilju propagande. Ako ste ga pročitali do kraja, morali ste uočiti izraz “boljitak čovječanstva” – pod navodnicima. U ovom kontekstu, kad se izraz stavi pod znake navodnika, čitatelju jasno stavlja do znanja da se radi o NAVODNOM boljitku čovječanstva.
Samim time što Dokumentarac od početka postojanja ima jasan i nedvojben stav, treba vam biti jasno da do promjene stava neće doći NIKADA.
Nadamo se da razumjete poentu članka, kojemu je cilj bio da čitatelja navede na praćenje linkova i dublje istraživanje, te osobnu edukaciju.
S štovanjem,
Autor članka