Autor: Vera Hassner Sharav
Vera Hassner Sharav je knjižničarka stručnog prava, koja se zalaže za ljudska prava, osnivačica je i predsjednica Saveza za zaštitu istraživanja na ljudima (AHRP) koji služi kao informacijski resurs, čuvar javnog interesa i katalizator javne rasprave čiji je cilj otključati zidove tajni biomedicinskih istraživanja i uvesti odgovornost u to područje.
Već godinama Savez za Zaštitu istraživanja na ljudima iznosi vijesti koje potvrđuju isprepletenost akademske medicinske zajednice i farmaceutske industrije na štetu integriteta medicinskih istraživanja i kliničke prakse. 2002. godine održali smo prezentaciju o sukobu interesa na simpoziju sponzoriranom od strane Medicinskog odjela američke vojske, u koji smo uključili svoju “prljavu desetku” korumpiranih praksi pregleda ispitivanja koja narušavaju kako sigurnost ljudi tako i integritet rezultata ispitivanja.
Kad smo primijetili da osim farmaceutske industrije (u nastavku teksta: Farmacija) i liječnici znanstvenici, akademske institucije kao i medicinski časopisi, također ulažu u “održavanje privida”, a ne u očuvanje integriteta znanosti i poštene medicine, bili smo ismijani ili odbačeni kao “antiznanost”.
Više ne “pušemo na hladno”. Sve veći broj uglednih znanstvenika liječnika, uključujući nekoliko bivših urednika časopisa i kolumnista New York Timesa, napisali su otrježnjujuće kritike o korupcijskom utjecaju farmaceutske industrije na medicinu. Utjecaj koji je narušio integritet medicinskih istraživanja, kliničke prakse i medicinskih ustanova.
Utjecajna knjiga “Istina o farmaceutskim tvrtkama” iz 2004. godine u kojoj je autorica, liječnica Marcia Angell koja je tijekom dva desetljeća bila urednica časopisa The New England Journal of Medicine, potpuno razgolitila sveprisutni utjecaj Farmacije na medicinu.
Liječnici “na uzici” (termin posuđen iz istoimenog naslova knjige iz 2005. drugog bivšeg urednika časopisa New England Journal of Medicine, liječnika Jerome Kassirera) potiču se na promociju i široko propisivanje klinički bezvrijednih lijekova s neprovjerenim indikacijama, bez obzira na ozbiljnu štetu nanesenu pacijentima.
Iako su novčani porivi Farmacije korumpirali pojedine liječnike, sveučilišta, strukovne udruge i interesne skupine koje se prikazuju kao “zagovornici pacijenata”, najodgovorniji za korupciju medicine su zapravo akademski čelnici medicine, prestižne medicinske ustanove, urednici časopisa i stručnjaci optuženi za formiranje medicinskih smjernica te savezne agencije za nadzor – posebno FDA, nacionalni zdravstveni zavodi i Centar za kontrolu bolesti.
Kad su akademske i vladine ustanove postale sudionici u medicinskom poslu, promičući komercijalne interese proizvođača lijekova, a ne javni interes, izdali su povjerenje javnosti i svoj profesionalni integritet.
Doktor Richard Smith, bivši urednik British Medical Journala, punih 25 godina bio je oštar kritičar, posebno usredotočen na ulogu urednika časopisa u korupciji unutar medicine. Njegova knjiga „Problemi s medicinskim časopisima“ iz 2004. godine, opisuje nepriznati značajni sukob interesa urednika časopisa.
Čitatelji New York Timesa doživjeli su „hladan tuš“ 2006. godine, kada je doktor Lawrence Altman, stariji medicinski novinar, dao groznu ocjenu urednicima znanstvenih časopisa zbog loših rezultata u očuvanju znanstvenog integriteta. Altman je uklonio veo iluzije kako bi razotkrio financijske i političke interese koje je znanstveno bratstvo imalo održavajući privid da je “prolazak stručne recenzije znanstveni ekvivalent pečata odobrenja za male kućanske aparate”. “Urednici časopisa ustuknuli su pred prijedlozima da se postupak recenziranja znanstvenih izvješća testira u skladu sa znanstvenim metodama. Oni su odbacili provođenje slučajnih revizija “poput onih koje se koriste za praćenje kontrole kvalitete u medicini”, a razlog za to naveli su dodatne troškove i “mogućnost stvaranja nepovjerenja”.
Ipak, Altman je napisao: “Čak i najvatreniji pristaše sustava priznaju da stručna recenzija ne eliminira osrednje i lošije radove i nikada nije sama prošla test kojim se koristi. Da je stručna recenzija lijek, nikad ne bi bio stavljen na tržište, kažu kritičari, a i sami urednici časopisa.” Provjerite u ” Science’s Gatekeepers, a Credibility Gap” [1]
Paul Krugman, profesor na Princetonu i kolumnist New York Timesa, 2005. godine napisao je “Lijekovi, uređaji i liječnici kriza Vioxx vezano uz farmaceutsku tvrtku Merck” [2] te otpuštanje dr. Erica Topola iz Klinike Cleveland koji je pod zakletvom optužio tvrtku Merck za znanstvene propuste. Krugman je istaknuo da je stvarna priča koja stoji iza skandala Merck-Cleveland Clinic “veća od bilo kompanije ili klinike. To je istinita priča o tome kako rastući sukobi interesa mogu iskriviti medicinska istraživanja i općenito zdravstvenu zaštitu.” O istom je pisao i dokumentarac.com [8]
“Ekonomska logika medicinsko-industrijskog kompleksa je jasna. Lijekovi na recept i visokotehnološki medicinski uređaji predstavljaju sve veći udio medicinskih troškova. Oba proizvoda skupa su za razvoj, no relativno jeftina za proizvodnju. Dakle, zarada od svake dodatne prodane jedinice je velika, što njihovim proizvođačima daje snažan poticaj da učine sve što je potrebno kako bi uvjerili liječnike i bolnice da odaberu upravo njihove proizvode.”
Sigurno je da temeljita zdravstvena reforma, bez bitnih mjera usmjerenih na zaustavljanje korupcije, neće poboljšati ničije zdravlje.
Nedavni članak u PLoS Medicine „Sukobi interesa u medicinskim časopisima: Utjecaj randomiziranih ispitivanja podržanih od Farmacije na Čimbenike Odjeka časopisa i Prihode – Kohortna Studija“ [3] potvrđuje da utjecaj Farmacije unosi pristranost u medicinske časopise.
PLoS studija istraživala je utjecaj Farmacije u 6 glavnih medicinskih časopisa – Annals of Internal Medicine, Archives of Internal Medicine, BMJ, JAMA, The Lancet i New England Journal of Medicine (NEJM). Za svaki su časopis identificirali randomizirana (op.p. dvostruko slijepa s placebom kontrolirana) ispitivanja objavljena u periodu od 1996. do 1997. i od 2005. do 2006., kategorizirana prema vrsti financijske potpore.[4]
Otkrili su da je udio ispitivanja s isključivom potporom Farmacije varirao od časopisa do časopisa: od 7% u BMJ do 32% u NEJM u periodu između 2005. i 2006. Klinička ispitivanja koja su podržana od strane Farmacije mnogo se češće navode od ispitivanja s drugim izvorima potpore. Nadalje, čimbenik odjeka časopisa, a da ne spominjemo njegovu profitnu maržu, uvelike je uvećan objavljivanjem izvještaja kliničkih ispitivanja sponzoriranih od strane Farmacije.
Zaključak i preporuka autora: “Objava ispitivanja podržanih od Farmacije povezana su s porastom čimbenika odjeka časopisa. Prodaja novih izdanja može pružiti značajan prihod. Predlažemo da časopisi objavljuju financijske podatke na isti način na koji ih zahtijevaju od autora samih ispitivanja, tako da čitatelji mogu procijeniti potencijalni učinak različitih vrsta radova na prihod i utjecaj časopisa.”
U svom blogu u BMJ, dr. Richard Smith rasvjetljava veličinu neotkrivenih financijskih uloga za urednike časopisa s jednim uvjerljivim primjerom. Sukobi interesa nastaju kada se razmatra članak o velikom kliničkom ispitivanju koje financira farmaceutska tvrtka. Dr. Richard Smith nas obavještava da trećinu ispitivanja u NEJM financira Farmacija, a gotovo polovica ostalih ispitivanja ima mješovito financiranje koje uključuje i farmaceutske tvrtke.
“Urednici dobro znaju da će možda moći prodati nova izdanja tih članaka u vrijednosti od milijun dolara, s profitnom maržom od možda 70%. Drugim riječima, objavljivanje tog jednog članka njima donosi 700 000 USD. Vrlo malo aktivnosti u biznisu, a osigurava tako značajnu zaradu s toliko malo ulaganja.”
Financijski utjecaj Farmacije u iznimno velikoj mjeri gura vodu na svoj mlin: kupujući visoki čimbenik odjeka gotovinskim načinom plaćanja. Široko razglašavanje komercijalno vođenih istraživanja objavljenih u prestižnim časopisima osigurava im vrlo visoki utjecaj, pri tome gušeći sve neovisne analize koje su u suprotnosti s istraživanjima sponzoriranima od Farmacije, osmišljenim za promicanje njihovih marketinških ciljeva. Ovaj simbiotski odnos Farmacije i medicinskih časopisa zagadio je medicinsku literaturu i oslabio praksu terapijske medicine.
“Jednostavno više nije moguće vjerovati većini kliničkih istraživanja koja su objavljena ili se oslanjati na prosudbu pouzdanih liječnika ili autoritativne medicinske smjernice. Ne uživam u ovom zaključku do kojeg sam polako i nevoljko došao tijekom dva desetljeća uređivanja časopisa The New England Journal of Medicine. “[5][6]
Vera Hassner Sharav
Prijevod originalnog članka objavljenog 13.studenog 2010. godine:
https://ahrp.org/medical-journals-complicit-in-corruption-of-medicine/
Nedavno je povučeno znanstveno istraživanje naslova “Hydroxychloroquine or chloroquine with or without a macrolide for treatment of COVID-19: a multinational registry analysis ” objavljeno 22. svibnja 2020. godine u utjecajnom medicinskom časopisu The Lancet u kojem se navodi da hidroksiklorokin povećava rizik od smrti od covida-19, što dodatno pojačava nejasnoće oko tog lijeka koji je promovirao američki predsjednik Donald Trump. Medicinski časopis The Lancet povukao je objavljeno istraživanje nakon što su se od njega ogradila trojica od četvorice autora navodeći zabrinutosti zbog kvalitete i istinitosti podataka u njemu.
https://www.thelancet.com/pdfs/journals/lancet/PIIS0140-6736(20)31180-6.pdf
U vlasništvu nad patentom za Remdesivir koji se za vrijeme Pandemije također pojavio kao moguća terapija za COVID-19 sudjeluje i Međunarodna medicinska organizacija UNITAID, koja je povezana sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom WHO i Zakladom Billa i Melinde Gates. UNITAID surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u programima suzbijanja HIV-a, tuberkuloze i malarije, a odnedavno i Covida-19, kao i da je Zaklada Gates koja je među glavnim donatorima UNITAID-a.
https://unitaid.org/investing-in-unitaid/
Ostali izvori:
[1] https://ahrp.org/sciences-gatekeepers-a-credibility-gap_dr-lawrence-altman/
[2] https://ahrp.org/drugs-devices-doctors-nyt-paul-krugman/
[3]https://journals.plos.org/plosmedicine/article?id=10.1371/journal.pmed.1000354#top
[4]http://www.plosmedicine.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pmed.1000354
[5] https://www.nybooks.com/articles/2009/01/15/drug-companies-doctorsa-story-of-corruption/
[6] https://www.ahrp.org/cms/content/view/733/61/
[7]http://www.plosmedicine.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pmed.1000354#top
