UPORABA MASKI ZA LICE U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19

Prenosimo u cijelosti prijevod dopisa slovenskih liječnika po pitanju upotrebi maski za lice u općoj populaciji:

Stav Inicijative slovenskih liječnika

U Inicijativi slovenskih liječnika zauzimamo stav da je uporaba maski za lice u školama, kao i u općoj populaciji s ciljem sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom, besmislena mjera iz sljedećih razloga:

1. jer su dokazi, koji podupiru uporabu maske za lice s ciljem sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom, vrlo slabi (stupanj jakosti dokaza 4-7/7) (https://libguides.winona.edu/c.php?g=11614&p=61584);
2. jer postoje brojni dokazi koji ne potvrđuju učinkovitost uporabe maski za lice za sprječavanje širenja zaraze novim koronavirusom;
3. jer je dokazano da je uporaba maski za lice štetna za djecu i onemogućava njihov optimalni razvoj;
4. jer je COVID-19 za veliku većinu djece bezopasna bolest

• ECDC, prosinac 2020.: Apsolutne brojke težih slučajeva hospitalizirane djece i smrtnih slučajeva ostaju niske (https://www.ecdc.europa.eu/…/COVID-19-in-children-and…)
• Korespondencija, Lancet, ožujak 2021.: Rizik od smrti kod djece i mladih ostaje nizak (https://www.thelancet.com/action/showPdf…)

5. jer smo djeci i mladima školovanjem na daljinu u epidemiji COVIDA-19 na njihova ramena natovarili nepotrebno breme. Pri tom smo prekršili moralno-etička načela, koja smo u epidemiji dužni poštovati. (https://www.researchgate.net/…/6409186_Evidence_and…)

Moralno-etička načela nas obvezuju da pojedincu u vrijeme epidemije ograničimo slobodu samo i isključivo onda kad za epidemiološke mjere imamo čvrste dokaze, a zarazna bolest je zaista opasna.  (https://www.researchgate.net/…/6409186_Evidence_and…)

Američki centar za kontrolu bolesti (CDC) težinu odosno opasnost bolesti mjeri IFR-om tj. Infection Fatality Rate, brojem zaraženih (bilo simptomatskih, bilo asimptomatskih) koji umru zbog bolesti. Iz podataka (tabela 1) je moguće razabrati da bolest preživi 99,997 % djece u dobi 0 do 19 godina, a 99,98 % ljudi u dobi između 20 I 49 godina, 99,5 % onih između 50 I 69 godina.  https://www.cdc.gov/…/2019…/hcp/planning-scenarios.html )

Naš stav o maskama temeljimo na sljedećim ishodištima:

1. A) Istraživanja o učinkovitosti uporabe maski za lice

U većini dosad napravljenih istraživanja zaključeno je da njihovo nošenje ima malo ili nikakvog učinka na smanjenje širenja zaraze u općoj populaciji.

1. U svibnju 2020. je američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) u meta-analizi pandemija gripe utvrdio da maske nisu bile učinkovite niti kao osobna zaštitna oprema, niti za smanjivanje širenja virusa. (https://wwwnc.cdc.gov/eid/article/26/5/19-0994_article)
2. U izvješću Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), objavljenom u veljači 2021. naveli su da nisu našli jasne dokaze koji bi poduprli tvrdnju o učinkovitosti nemedicinskih maski u zajednici. (https://www.ecdc.europa.eu/…/covid-19-face-masks…)
3. U izvješću Oxford centre for Evidence-Based medicine, objavljenom u studenom 2020. utvrdili su da nema dokaza o učinkovitosti maski u sprječavanju prenošenja virusa. (https://www.cebm.net/…/masking-lack-of-evidence-with…/)
4. U studenom 2020. godine u Cochrane analizi dobiveni rezultati randomiziranih istraživanja nisu jasno dokazali smanjenje respiratorne virusne zaraze uporabom kirurške maske tijekom sezonske gripe. Bilo je tu obuhvaćeno 67 istraživanja objavljenih od 2007. do 2020., provedenih u bolničkom okruženju, među zdravstvenim djelatnicima tijekom obavljanja dnevnih rutinskih poslova i nije bilo značajne razlike u smanjenju prijenosa virusa pri uporabi kirurške maske ili maske N95. (https://www.cochrane.org/…/ARI_do-physical-measures…)
5. U travnju 2020. su profesori dr. Brosseau i dr. Sietsema sa Sveučilišta Illinois u Chicagu, koji su se bavili respiratornim i infektivnim bolestima, zaključili da je uporaba maski za lice u svakodnevnom životu neučinkovita kao osobna zaštita, ali i kao metoda za sprječavanje širenja virusa. (https://www.cidrap.umn.edu/…/commentary-masks-all-covid…)
6. U istraživanju objavljenom u travnju 2020. u Nature medicine su zaključili da kirurške maske mogu spriječiti prijenos humanog koronavirusa i virusa gripe kod simptomatskih osoba koje pokazuju znakove respiratorne zaraze. (https://www.nature.com/articles/s41591-020-0843-2)

1. B) Istraživanja koja navode da je uporaba maski za lice učinkovita

Neka istraživanja navode da uporaba maski za lice učinkovito sprječava širenje novoga koronavirusa te da se tako sprječavaju nove zaraze. Većina tih istraživanja koristi neprimjerenu metodologiju. Za njih je značajno da ne uzimaju u obzir djelovanje drugih mjera, prirodnog tijeka broja zaraženih, promjene režima testiranja ili uspoređuju države s različtim mjerama.

1. U meta-analizi po narudžbi Svjetske zdravstvene organizacije, koja je objavljena u lipnju 2020. u časopisu Lancet, naveli su da maske mogu smanjiti vjerojatnost zaraze, iako su istraživanja većinom proučavala uporabu maske N95 u bolničkom okruženju, a ne uobičajene maske koje se upotrebljavaju u općoj populaciji. Stupanj dokaza je nizak i stručnjaci su u ovom istraživanju našli brojne pogreške. (https://www.thelancet.com/…/PIIS0140-6736(20…/fulltext)

Profesor Peter Jueni, epidemiolog na Sveučilištu u Torontu, smatra istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije neupotrebljivim. (https://pashev.me/files/swprs.org-who-mask-study-flawed.pdf)

2. U istraživanju objavljenom u svibnju 2020. u PNAS-u naveli su da je uporaba maski za lice smanjila broj infekcija u tri svjetska žarišta (uključivo i New york), iako istraživanje nije uzelo u obzir prirodni tijek smanjenja broja infekcija i druge istovremene mjere.

(https://www.pnas.org/content/117/26/14857)

U tom je istraživanju bilo toliko pogrešaka da je 40 znanstvenika uputilo poziv da ga se povuče.

(https://reason.com/…/prominent-researchers-say-a…/)

1. C) Porast broja pozitivnih slučajeva nakon uvođenja obaveze nošenja maski

I pored uvođenja obveze nošenja maski za lice broj se zaraženih novim koronavirusom u brojnim državama povećao. Donji grafikoni prikazuju neke primjere. Usporedba država s obaveznom uporabom maski i onih bez obaveze (Sjeverna i Južna Dakota, Florida i Kalifornija) prikazuje da obvezna uporaba maski nije utjecala na broj zaraženih.

Izvor: Yinon Weiss

(https://thefederalist.com/…/these-12-graphs-show-mask…/)

1. D) Dokazi o štetnim utjecajima uporabe maski za lice
2. Na Sveučilištu u Wittnu/Herdecke (Njemačka) su u listopadu 2020. godine oformili online registar u koji su roditelji, pedagozi i liječnici prijavljivali posljedice uporabe maski kod djece i mladih. U jednom tjednu su u registar unijeli podatke o 25.930 djece. Prosječno vrijeme uporabe maske je bilo 270 minuta dnevno. 68% roditelja je navodilo tegobe koje su imala djeca zbog uporabe maske. To je uključivalo razdražljivost (60%), glavobolju (53%), teškoće pri koncentraciji (50%), manje zadovoljstva (49%), otpor prema školi/vrtiću (44%), slabost (42%), manju sposobnost učenja (38%), umor I vrtoglavicu (37%). (https://www.researchsquare.com/article/rs-124394/v1)
3. U randomiziranom istraživanju objavljenom 2015. u British Medical Journal Open, u kojem su uspoređivali učinkovitost maski od platna i kirurških maski, zaključili su da je pri uporabi platnenih maski veći rizik od respiratornih zaraza zbog zadržavanja vlage, višekratne uporabe i slabe sposobnosti filtracije. (https://bmjopen.bmj.com/content/5/4/e006577)
4. Johnson u istraživanju objavljenom 2016. godine u časopisu J Biol Eng tvrdi da uporaba maski onome tko ju nosi predstavlja fiziološko i psihološko opterećenje, što posljedično umanjuje učinkovitost pri obavljanju zadataka. Iako se maske čine malom preprekom, utječu na disanje, temperaturnu ravnotežu, vid, komunikaciju i dobro raspoloženje. (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26865858/)
5. Epidemiolog dr. Lazzarino je već u travnju 2020. u pismu uredniku British Medical Journala upozorio da u slučaju obvezne uporabe maski, kada nema pouzdanih dokaza da to smanjuje širenje zaraze virusom Sars-Cov2, ne možemo zahtijevati preventivnu uporabu maski ako nemamo znanstvene dokaze da takva mjera ne škodi zdravlju. Pritom navodi dvije važne posljedice uporabe maski: nepravilnu uporabu maske i smanjivanje distance, što dovodi do povećane mogućnosti zaraze.

(https://www.bmj.com/content/369/bmj.m1435/rr-40)

5. U članku objavljenom u prosincu 2020. u časopisu Primary Doctor Medical Journal, dr. Huber u svom istraživanju opisuje dva mehanizma koji uporabom maske doprinose paradoksu, porastu zaraza Sars-CoV-2 virusom: mehanički (pretvaranje kapljica u aerosole pri prolazu kroz masku i prolaz izdahnutog zraka preko rubova maske) te kemijski (vjerojatno zbog imunosne supresije zbog hipoksije i hiperkapnije, acidoze, slabe pokretljivosti stanica u plućima i manje površine kože izložene suncu za stvaranje vitamina D) (https://pdmj.org/…/masks_false_safety_and_real_dangers…/)
6. U izvješćima opažamo veliko pomanjkanje uvažavanja psiholoških i psihovegetativnih oštećenja zbog uporabe maski za lice (https://www.psycharchives.org/handle/20.500.12034/2751).

Dugotrajna uporaba maski za lice pokreće kronični odgovor na stres koji se odražava na psihološko i emocionalno funkcioniranje i tjelesno zdravlje. Maske na licu stvaraju osjećaj sputanosti. Osjećaj da nešto nije u redu ili da postoji opasnost, zbog koje ne bismo trebali reagirati razumno, opušteno i spontano na podražaje iz okoline. Pokreće se povećana usredotočenost na potencijalno emocionalno stanje alarma, što sužava percepciju i razumijevanje okoline ili situacije i odgovor na nju, što inhibira socijalne i emocionalne interakcije i optimalnu radnu aktivnost.

• U djece i adolescenata uporaba maske ostavlja trajne posljedice na njihov osobni razvoj. Osjećaj prijetnje i tjeskobe zbog upotrebe maski sprječava znatiželjna istraživanja koja su neophodna za savladavanje novih sadržaja učenja i stjecanje socijalnih vještina. Djeca su podsvjesno usmjerena prvenstveno na osjećaj da nešto nije u redu, što pokreće aktiviranje psihološke obrane i “strategije preživljavanja”, što zauzvrat značajno smanjuje mogućnost usmjeravanja pozornosti na sve ostale važne sadržaje.
• Kada maske za lice koriste odgajatelji i učitelji, to posebno štetno utječe na razvoj osobnosti kod mlađe djece, posebno do 10. godine. Što je dijete mlađe, to mu je potrebnija sposobnost prepoznavanja neverbalnih odgovora s lica važnih odraslih. Zbog njihove smanjene sposobnosti verbalne razmjene, neverbalne poruke temeljni su izvor orijentacije koja djetetu daje osjećaj sigurnosti. To ima značajan utjecaj na stvaranje emocionalnih veza ili formiranje načina vezivanja. Ovo je jedan od temeljnih gradivnih elemenata osobnosti, koji je osnova osjećaja sigurnosti za cijeli život i utječe na funkcioniranje osobe u svim područjima života. Korištenje maski za lice odgajatelja i učitelja koji puno vremena provode s mlađom djecom u vrtićima ili školama, lišava djecu zadovoljavanja temeljnih razvojnih potreba i uzrokuje trajno stanje tjeskobe i straha, a to sprječava optimalno psihološko i tjelesno zdravlje.
• Kod odraslih obvezno korištenje maski ima dodatni negativni psihološki učinak povezan s povijesnim činjenicama. Maske za lice morali su nositi uglavnom robovi. Poruka tih maski bila je da nemaju pravo glasa, da su podređeni i dehumanizirani. Ovo komunikacijsko značenje maski nije zanemarivo i ima znatno veći značaj za mentalno i, posljedično, tjelesno zdravlje, nego što se uzima u obzir prilikom odlučivanja o donošenju mjere o njihovoj redovnoj ili dugotrajnoj uporabi.

4.) Našli smo istraživanja koja govore o štetnim učincima kod dugotrajne upotrebe maski za lice, ali nismo pronašli istraživanja koja bi tvrdila suprotno. Pregled dostupnih istraživanja objavljenih u Acta paediatrica u veljači 2021. godine navodi da je broj istraživanja koja ispituju utjecaj upotrebe maski za lice u djece vrlo ograničen (samo dvije), pa su i studije o odraslima (osam) uključene u pregled. Svi su kratko proučavali uporabu maski (5 min u djece i do 30 minuta u odraslih). Ni u jednom od ovih istraživanja nisu proučavali učinak korištenja maski dulje vrijeme ili nekoliko sati, kao što je npr. trajanje nastave. (https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/apa.15784)

ZAKLJUČAK:

Napuštanje znanstvenog pristupa i nedostatak uvida u ovo područje daje puno manevarskog prostora za različita mišljenja, radikalna gledišta i političke utjecaje. Na temelju brojnih istraživanja zaključujemo da uporaba maski za lice među općom populacijom ne pomaže u sprječavanju širenja novog koronavirusa. Ova mjera može čak povećati rizik od prenošenja infekcije i imati negativne zdravstvene posljedice koje utječu na djecu čak i više nego na odrasle. Uporaba maski za lice u općoj populaciji stoga je znanstveno neutemeljena, osim u posebnim slučajevima. Slijedom toga, predlažemo ukidanje Pravilnika o obveznoj upotrebi maski za lice.

Inicijativa slovenskih liječnika:

Marko Novak, dr. med., spec. kirurg

Petra Mihalek Novak, dr. med., spec. oftalmologije

Jana Harej Figelj, dr. med., spec. opće medicine

Matjaž Figelj, dr. med., spec. int. med., PgDip and MSc PallMed

mag. Miran Možina, dr. med., spec. psihijatar

Petra Planinc, dr. med., spec. radiologije

Irena Zore, mag. biokem. i mol. biol., univ. dipl. biol.

1. Uroš Dobnikar, dr. med., spec. traumatologije

Sabina Senčar, dr. med., spec. gin. i por., liječnik opće medicine

Živan Krevel, dr. med., univ. dipl. biol.

Nada Tržan-Herman, mag. farm.

Gregor Vesel, dr. dent. med.

Biserka Ilin, dr. med., spec. psihijatar, pedopsihijatar, psihoterapeut

Gregor Knafelc, dr. dent. med.

i ostali

Original:

https://www.slovenskizdravniki.si/uporaba-obraznih-mask-v-casu-pandemije-covid-19/