Zaštitne maske ne koriste, a predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje?

2
4732

Zaštitne maske ne samo da ne štite od bolesti, već stvaraju ozbiljne rizike po zdravlje onih koji ih nose

Suština je da, ako niste bolesni, ne biste trebali nositi zaštitnu masku. Mnogi dućani širom svijeta počeli su zahtijevati od kupaca i zaposlenika da nose zaštitnu masku. Mnogi poslodavci zahtijevaju od svih svojih zaposlenika da nose zaštitnu masku dok su na poslu. U nekim državama svi građani moraju nositi masku za lice ako su izvan vlastitog doma.

Pojavom takozvane pandemije COVID-19, vidjeli smo brojne medicinske prakse koje imaju malo ili nimalo znanstvene potpore u pogledu smanjenja širenja ove infekcije. Jedna od tih mjera je nošenje maski za lice, bilo kirurške, platnene ili respiratorne maske N95. Kad je pandemija započela i malo smo znali o samom virusu ili njegovom epidemiološkom ponašanju, pretpostavljalo se da će se u smislu širenja među zajednicom, virus ponašati poput ostalih respiratornih virusa.

Nakon intenzivnog proučavanja ovog virusa i njegovog ponašanja do sada se otkrilo da je on pomalo neobičan jer kod velike većine zaraženih nema simptoma (asimptomatsko) ili ako ih ima vrlo su slabi. Samo je vrlo mali broj ljudi u riziku od potencijalno ozbiljnog ishoda infekcije, a to su uglavnom oni s ozbiljnim medicinskim stanjima u kombinaciji sa starijom životnom dobi i teškim zdravstvenim stanjem, oni s oslabljenim imunološkim stanjem i bolesnici u staračkom domu pred kraj života.

Sve je više dokaza da je protokol liječenja koji je liječnicima dao Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), uglavnom intubacija i uporaba ventilatora (respiratora), možda značajno pridonio visokoj stopi smrti pojedinaca.

Niti jedna znanstvena studija nije uspostavila odnos između nošenja zaštitne maske i zaštite od respiratorne infekcije

Što se tiče znanstvenih dokaza koji podupiru upotrebu maske za lice, nedavno se, pažljivim ispitivanjem medicinske stručne literature, u kojoj je analizirano 17 najboljih znanstvenih studija, zaključilo: „Niti jedna studija nije uspostavila konačan odnos između uporabe maske / respiratorne zaštite i zaštite od infekcije virusom gripe. “

Imajmo na umu da nisu provedene studije koje bi dokazale da platnene maske ​ ili maska ​​N95 ima bilo kakav utjecaj na prijenos virusa COVID-19. Sve preporuke oko zaštitnih maski se u tom smislu moraju temeljiti na znanstvenim studijama prijenosa virusa gripe. I, kao što ste gore mogli vidjeli, ne postoje čvrsti dokazi o njihovoj učinkovitosti kod prijenosa virusa gripe.

https://www.cidrap.umn.edu/news-perspective/2020/04/commentary-masks-all-covid-19-not-based-sound-data?fbclid=IwAR3Z040khppU7iUbfMipQjXVJpPj8fCf-DwslmwP6ZnshcHVQMng2L6htNI

“Nošenje platnene maske ili pokrivača za lice moglo bi biti bolje nego ne činiti ništa, ali mi to jednostavno ne znamo u ovom trenutku”

Osoba koja ima tuberkulozu nosi masku, a ne cijela zajednica koja nije zaražena

Također je poučno znati da do nedavno CDC nije preporučivao nošenje zaštitnih maski za lice ili bilo kakve obloge za lice, osim ako se za osobu nije sa sigurnošću znalo da je zaražena.

Ljudi koji nisu zaraženi ne moraju nositi masku. Osoba oboljela od tuberkuloze nosi masku, a ne cijela zajednica koja nije zaražena. Preporuke CDC-a i WHO-a, koje uglavnom potpuno nekritički preuzimaju i ostale zemlje svijeta, ne temelje se na istraživanjima ovog virusa i nikada se u povijesti nisu koristile za zaustavljanje bilo koje druge pandemije ili epidemije virusa.

Sad kad smo utvrdili da ne postoje znanstveni dokazi kojim bi se poduprijeli zahtjevi, preporuke ili obaveza nošenja zaštitne maske, zanima nas postoje li opasnosti od nošenja zaštitne maske, posebno njihova nošenja na duže vrijeme?

Postoje li opasnosti od nošenja zaštitne maske?

Nekoliko znanstvenih studija doista je otkrilo značajne probleme s nošenjem zaštitne maske. Oni mogu varirati od glavobolje do povećane otpornosti dišnih putova, nakupljanja ugljičnog dioksida do hipoksije, pa sve do komplikacija opasnih po život.

Najmanje trećina zdravstvenih radnika razvila glavobolju zbog korištenja zaštitne maske

Postoji razlika između N95 respiratorne maske i kirurške maske (tkanina ili papirna maska) u pogledu nuspojava. Maska N95 filtrira 95% čestica srednjeg promjera> 0,3 µm2 i u većoj mjeri narušava respiratornu razmjenu (disanje) od meke maske i češće je povezana s glavoboljom. U jednoj takvoj studiji istraživači su anketirali 212 zdravstvenih radnika: 47 muškaraca i 165 žena, ispitujući ih o prisutnosti glavobolje uz upotrebu maske N95, trajanju glavobolje, vrsti glavobolje i o tome je li osoba imala prethodne glavobolje.

Otkrili su da je otprilike trećina zdravstvenih radnika razvila glavobolju zbog korištenja zaštitne maske, većina ih je imala glavobolje koje su prethodno pogoršane nošenjem zaštitne maske, a 60% je trebalo lijekove protiv smanjenja bolova. Što se tiče uzroka glavobolje, iako vezice i pritisak maske na glavu također mogu biti uzrok glavobolja, većina dokaza upućuje na hipoksiju i / ili hiperkapniju kao uzrok tegoba. To jest, smanjenje oksigenacije u krvi (hipoksija) ili povišenje ugljičnog dioksida C02 u krvi (hiperkapnija). Poznato je da maska ​​N95, ako se nosi satima, može smanjiti oksigenaciju krvi (dohranjivanje krvi kisikom) za čak 20%, što može dovesti do gubitka svijesti. Nedavno se slično dogodilo teenagerima iz dva različita grada koji su na satu tjelesnog odgoja trčali sa zaštitnim maskama i onesvijestili se.

Vidjeli smo da se događa mladim ljudima u naponu snage, pa vjerovatno postoje nebrojeni slučajevi starijih ljudi ili osoba s lošim funkcijama pluća koji izlaze van, te se onesviješćuju zbog nošenja maski, udarajući glavom u tlo. To, naravno, često može dovesti i do smrti.

81% zdravstvenih radnika razvilo glavobolje od nošenja zaštitne maske

Najnovija studija koja je uključivala 159 zdravstvenih radnika u dobi od 21 do 35 godina ustanovila je da je 81% ispitanika razvilo glavobolje od nošenja zaštitne maske. Neki su imali glavobolje koje su već postojale zbog nošenja maski. Svi su primijetili kako glavobolja negativno utječe na njihov radni učinak.

Nažalost, nemoćnim starijima i oboljelim od plućnih bolesti, kao što su Kronična opstruktivna plućna bolest, emfizem ili upala pluća, ne govore ove opasnosti o nošenju bilo koje vrste maske za lice – koja može uzrokovati ozbiljno pogoršanje funkcije pluća. Ovo također uključuje bolesnike s karcinomom pluća i ljude koji su imali operaciju pluća, posebno djelomičnom resekcijom ili čak uklanjanjem cijelog plućnog krila.

Što je nošenje maske duže, to je manja razina kisika u krvi

Iako se većina slaže da N95 maska ​​može uzrokovati značajnu hipoksiju i hiperkapniju, druga studija kirurških maski također je otkrila značajno smanjenje kisika u krvi. U ovoj su studiji istraživači ispitali razinu kisika u krvi kod 53 kirurga pomoću oksimetra. Izmjerili su oksigenaciju krvi prije operacije kao i na kraju operativnih zahvata. Istraživači su otkrili da maska ​​značajno smanjuje razinu kisika u krvi (pa02). Što je nošenje maske duže, to je veći pad razine kisika u krvi.

Sniženje razine kisika u krvi povezano sa slabljenjem imuniteta

Važnost ovih nalaza je da je sniženje razine kisika (hipoksija) povezano sa slabljenjem imuniteta. Istraživanja su pokazala da hipoksija može inhibirati vrstu glavnih imunoloških stanica koje se koriste u borbi protiv virusnih infekcija koje se nazivaju CD4 + T-limfociti. To se događa iz razloga što hipoksija povećava razinu spoja zvanog faktor-1 induciranog hipoksijom (HIF-1), koji inhibira T-limfocite i stimulira snažnu stanicu imunološkog inhibitora koja se naziva Tregs. Ovo je temelj nastanka skoro svake infekcije, uključujući one izazvane SARS-CoV-2 virusom koji izaziva bolest COVID-19, a posljedice te infekcije na zdravlje su tada mnogo teže. U osnovi, vaša maska ​​može vas dovesti do povećanog rizika od razvijanja infekcija, a ako je infekcija već prisutna, tada ona ima značajno lošiji ishod.

Rak najbolje raste u okruženju s malo kisika

Osobe oboljele od raka, posebno ako se rak proširio, bit će u daljnjem riziku od produžene hipoksije jer rak najbolje raste u mikrookruženju s malo kisika. Nizak kisik također potiče upalu što može pospješiti rast, invaziju i širenje karcinoma.

Smanjenje razine kisika u krvi može dovesti do ateroskleroze, srčanog i moždanog udara

Ponavljane epizode hipoksije smatra se značajnim faktorom ateroskleroze i stoga povećava sve kardiovaskularne (srčani udar) i cerebrovaskularne (moždani udar) bolesti.

Postoji i druga opasnost svakodnevnog nošenja ovih maski, posebno ako ih nosite nekoliko sati. Kad je osoba zaražena respiratornim virusom, svaki će udisaj izbaciti dio virusa. Ako nosite masku, posebno N95 ili neku drugu čvrsto prilegnuću masku, oni će stalno obnavljati viruse, podižući koncentraciju virusa u plućima i nosnim prolazima. Znamo da ljudi koji imaju najgore reakcije na koronavirus imaju najveću koncentraciju virusa na početku, a to dovodi do smrtonosne oluje citokina u odabranom broju.

Virus može ući u mozak

Ovo postaje još više zastrašujuće. Noviji dokazi upućuju na to da u nekim slučajevima virus može ući u mozak.

Zbog nošenja maski virus će se zadržati u nosu i završiti u mozgu

U većini slučajeva virus ulazi u mozak putem njuha, koji se izravno povezuje s područjem mozga koji se bavi nedavnim sjećanjem i pamćenjem. Konsolidacija. Nošenjem maske izdahnuti virusi neće moći pobjeći te će se koncentrirati u nosnim prolazima, ući će u njušne kanale i putovati u mozak.

Zaključak

Iz ovog pregleda vidljivo je da nema dovoljno dokaza da nošenje maski bilo koje vrste može imati značajan utjecaj u sprečavanju širenja virusa SARS-CoV-2 koji izaziva bolest COVID-19. Činjenica da je ovaj virus relativno dobroćudna infekcija kod ogromne većine stanovništva i da ga većina iz tih rizičnih skupina također preživi.

S epidemiološkog stanovišta, puštajući virus da se širi zdravijom populacijom, doći ćemo do razine imuniteta tzv. imuniteta krda, što će prilično brzo završiti ovu pandemiju i spriječiti povratak sljedeće zime. Za to vrijeme moramo zaštititi rizičnu populaciju izbjegavajući bliski kontakt s njom .

Potrebno je umjereno jesti, baviti se sportom, češće odlaziti u prirodu, plivati, izlagati se suncu, duboko udisati svježi zrak, pažljivo odabirati svježe namirnice, posebice voće i povrće, što će nam sačuvati ili dodatno ojačati imunitet.

Nepotrebno je napadati i vrijeđati one koji su odlučili ne nositi masku, jer ove znanstvene studije sugeriraju da je upravo to mudar izbor.

Za one koji se ipak radije oslanjaju na praznovjerje iz dnevnih novina i TV-a nego na znanost, moraju imati na umu da je znanstveno dokazano da ih nošenje maski može koštati zdravlja, a u krajnjoj liniji i života.

5 3 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of

2 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments