Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
2020 je bila zanimljiva godina
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
Izvorni članak objavili 15.1.2021.g. swdevperestroika
Znanstvenici i istraživači iz brojnih različitih disciplina stvorili su mnoštvo teorija i matematičkih modela namijenjenih objašnjavanju i predviđanju Covida i njegovog utjecaja na društvo i ljude.
Modeli su u većini slučajeva prikazali preuveličane i precjenjene rizike i smrtne posljedice. Čini se da se većina znanstvenika zaljubila u vlastite modele i teorije, te stoga nisu uzeli u obzir podatke i činjenice iz stvarnog svijeta.
Sjećate li se svih modela sudnjeg dana koji su predviđali masovno umiranje već tijekom “prvog vala” …?
Npr. onaj profesora Fergusona s Imperial Collegea ili ovaj iz Belgije, predviđajući, u skladu s predviđanjima Fergusonovog modela, prosjek od 96000 smrtnih slučajeva u Švedskoj do svibnja 2020. (!), osim ako se odmah ne postave stroge mjere izolacije …. ?
2020. godina bila je i godina kada su mediji Švedsku proglasili propalom državom, “Svjetskim primjerom upozorenja“, predviđajući masovne smrtne slučajeve, osim ako se Švedska, kao i gotovo svi ostali, u potpunosti ne zaključa.
2020. bila je godina kada je propalo mnoštvo državnih ekonomija, kako javnih, tako i privatnih poduzeća i cijele industrije, iako su vlade poduzele mjere za ublažavanje posljedica.
Tijekom 2020. također je postalo očito da je pravo vodstvo, kao što je to bio primjer Churchilla tijekom Drugog svjetskog rata, prilično nestalo iz politike, medija kao i iz društva općenito – a čija je ideja vodilja da je uveličavanje straha i panike posljednje što biste trebali učiniti kao vođa tijekom krize.
2020. bila je i godina kada je Kina toliko srušila zapadni svijet da će trebati desetljeća da se zapad oporavi, ako ikad uspije.
I konačno, 2020. bila je godina kada smo prestali živjeti zbog straha od smrti.
Pa, koliko je pandemija ispala smrtonosna? Koliko je bilo “viška smrti” …? Koliko su proporcionalni bili odgovori različitih vlada?
Švedski ishod
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
Sada, sredinom siječnja 2021. imamo statističke podatke iz Švedske (još uvijek preliminarne, ali savršeno dobre za kvalitetne zaključke): oko 98000 smrtnih slučajeva za * cijelu godinu * – a ne 96000 do svibnja 2020. (!), Kako su gore spomenuti modeli (i mnogi drugi) predviđali.
Ipak, 98 000 smrtnih slučajeva na godinu očito je više od normalnih ~ 92 000 (2019. s 88 766 smrtnih slučajeva bila je uistinu neobična!) tijekom posljednjih nekoliko godina, tako da se očito nešto događalo 2020. Pogledajmo možemo li shvatiti što se događa i koliko je zapravo bila neobična 2020. godina?
Možemo li vjerovati preliminarnim podacima …?
Ali prvo, razmotrimo ukratko pouzdanost preliminarnih podataka o smrti SCB-a: Tijekom protekle godine dobio sam ogroman broj komentara koji:
“Ne možete vjerovati preliminarnim podatacima, postoji veliko kašnjenje, brojevi će se znatno povećati naknadnim ažuriranjima izvješća, samo pričekajte još dva tjedna i vidjet ćete …! “
Nisam siguran na čemu ovi komentatori temelje svoja mišljenja, ali moji se temelje na podacima, kao i na onome što SCB sami navode o kašnjenju podataka i očekivanoj duljini i učinku kasnijih ažuriranja:
“Očekivano je da se statistika za dva tjedna unazad ne mijenja značajno. “
Za osobe koje ne razumiju švedski, možete se poslužiti Google prevoditeljem za razumijevanje gornjeg citata.
Da bismo procjenili jeli izjava SCB-a vjerodostojna, pogledajmo broj mjesečnih smrtnih slučajeva po datumu izvješćivanja i vidjet ćemo kako se podaci mijenjaju od jednog izvještaja do drugog, a zatim se stabiliziraju, poništavaju kada prođu 3 tjedna od prvog izvješća, na kraju mjeseca – za taj mjesec:
pogledajte grafikon u nastavku. Uzmite bilo koji segmenat grafa koja predstavlja jedan mjesec, na pr. crvenu krivulju koja predstavlja travanj i promatrajte kako se krivulja izravnava nakon trećeg izvještaja na kraju mjeseca. Dakle, podaci unatrag 3 ili više tjedana ne mijenjaju se bitno, točno onako kako SCB navodi u svom priopćenju za javnost.
Ako za svaki mjesec izračunamo razliku između broja smrtnih slučajeva posljednjeg izvještajnog datuma (18. siječnja) i smrtnih slučajeva trećeg tjednog izvješća nakon kraja svakog pojedinog mjeseca, prosječno mjesečno ažuriranje (ažuriranje za prosinac obično stiže nešto kasnije i obuhvaća veći broj slučajeva) je 75 smrtnih slučajeva.
Treba uzeti u obzir, budući da su prosinac i siječanj blagdanski mjeseci, kašnjenje u izvješćivanju o podacima nešto je veće za podatke iz prosinca nego za ostale mjesece, ali radi praktičnosti, za ukupni izvještaj o tome je li 2020. godina bila suvremeni ekvivalent španjolske gripe, zapravo nije važno hoće li broj smrtnih slučajeva u prosincu u konačnici, kada se objave službeni brojevi za 2020. godinu, biti 100 ili čak 1000 veći od onoga što je danas objavljeno.
Taj potencijalni porast neće značajnije promijeniti ukupni ishod 2020. godine. Što se tiče tih analiza, nisam pobornik točnosti do n- te decimale, a što je još važnije, postoje značajniji izvori široko rasprostranjenog uvjerenja da su izračuni smrtnosti u Švedskoj daleko nepouzdaniji, od onih koji se mogu naći u preliminarnom SCB-a. izvještaju.
Drugi, možda značajniji dokaz nepouzdanosti u vezi s brojevima umrlih u Švedskoj proizlazi iz političkih odluka tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, i opisan je u ovom (švedskom) članku iz Göteborgspostena. Osnovna je poruka da je prava veličina švedske populacije nepoznata (!) I da bi mogla biti nekoliko stotina tisuća puta veća nego što kažu službeni brojevi.
2020. – Najveći broj smrtnih slučajeva od 1918. godine!
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
Gornji je naslov tipičan za većinu medija – uzbunjivanje i podsticanje straha. I istina je – tehnički točno, ali semantički vrlo obmanjujuće. Prije nego što ulazimo u detalje zašto je taj naslov obmanjujući, pogledajmo prvo neke podatke iz grafikona u nastavku, koji prikazuje mjesečni broj umrlih 1900. – 2020.:
U ovim podacima postoji nekoliko zanimljivih anomalija (‘outliers’), a najočitija je 1918., godina španjolske gripe. Ali također je zanimljiva 1942/43. – usred Drugog svjetskog rata broj umrlih * drastično pao *! Možda jer su gotovo svi švedski muškarci regrutirani, pa ih je vojska dobro nahranila i o njima brinula, sa strogim pravilima ponašanja, puno svježeg zraka i tjelesne aktivnosti i malo prilika za cugu, zabavu i druge vrste nestašluka ..?
Ovdje je link na stari SCB-ov dokument o uzrocima smrti 1942.
Ostale značajne informacije sa gornjeg grafikona su da se ukupni trend smrtnih slučajeva smanjivao sve do 1960-ih, nakon čega je trend promijenio smjer, broj umrlih počeo je rasti, dosežući maksimum početkom 1980-ih. Nagađate li zašto …?
Dok govorite o izvanrednim situacijama, pogledajte 2019. godinu u živopisnom grafikonu iznad – broj smrtnih slučajeva 2019. Značajno je opao u odnosu na posljednje ranije godine. Na tu ćemo se činjenicu vratiti u nastavku. I na kraju, 2020 .: Da, to je definitivno neobično – morat ćemo se vratiti sve do 1918. godine, što je također godina sa povečanim brojem smrtnih slučajeva.
Demografski podaci – značaj broja stanovnika
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
Švedsko stanovništvo raste iz godine u godinu. Što više ljudi, više smrtnih slučajeva. Čini se prilično očitim za sve osim za medije. Stoga je usporedba ukupnog broja smrtnih slučajeva umjesto smrtnih slučajeva po stanovniku jednostavno obmanjujuća (slučajno ili namjerno).
Nažalost, nisu samo mediji koji uživaju u takvoj vrsti “tehnički istinitog, ali semantički zavarajućeg” poticanja straha i alarmizma – čak je i švedski Državni zavod za statistiku, SCB, provodio takvu medijsku politiku nekoliko puta tijekom pandemije. Na primjer ovdje su izdali biltene u kojima uspoređuju različite godine u smislu ukupnog broja smrtnih slučajeva. Naprosto nevjerojatno!
Ali ovdje, u ovom postu predstavljamo semantički značajne podatke; ovdje uvažavamo činjenice i brojke koji nam mogu pomoći u razumijevanju stvarnosti.
Idemo prilagoditi brojeve umrlih u Švedskoj prema broju stanovnika – kao što možete vidjeti u nastavku, stanovništvo kontinuirano raste, a rast se ubrzava tijekom posljednjih desetljeća.
Broj umrlih u odnosu na broj stanovnika
Ispod je graf koji prikazuje broj umrlih u odnosu na broj stanovnika 2002 – 2020.
Smrtnost 2020. završila je na jednakoj razini s onom iz 2012. godine.
Pogledajmo sljedeći trend smrtnih slučajeva tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ispod grafikona prikazani su smrtni slučajevi po glavi stanovnika (“smrtnost”), na temelju istih podataka o smrtnosti koji su korišteni malo ranije u ovom postu. Možete li uočiti Pandemiju …?
Uzimajući u obzir sve podatke, možemo jasno vidjeti da postoji trend opadanja smrtnih slučajeva, koji je vrlo vjerojatno uzrokovan napretkom tj. poboljšanjima u zdravlju stanovništva, medicinskoj tehnologiji i njezi, prehrani i drugim socio-ekonomskim čimbenicima.
Međutim, taj trend nije monoton, već su jasno vidljive fluktuacije u podacima kao i u trendu, npr. razdoblje sve veće smrtnosti koje započinje oko 1960., nakon čega slijedi još jedan trend opadanja od početka 1990. nadalje. Taj potonji trend može se, a i ne mora od 2020. nadalje, pripisati npr. promjenama u demografskim podacima, kako je objašnjeno u ovom postu od SCB-a:
“Tijekom četrdesetih godina prošlog stoljeća u Švedskoj je rođeno jako puno djece, što znači da možemo očekivati da će se broj smrtnih slučajeva godišnje povećavati tijekom sljedećih dvadeset godina.“
Ili ćemo možda vidjeti da je 2020. doista bila pravi otklon zbog pandemije, a nadolazeće iduće godine nastavit će trend smanjenja smrtnosti.
Ispod je krivulja koja prikazuje cijeli komplet podataka, a između ostaloga pokazuje da je uvijek potreban oprez u čitanju krivulja trendova, jer matematika i statistika nimalo ne praštaju kad se radi o izreci – što ste tražili to ste i dobili…zato treba biti siguran da se postavlja pravo pitanje…
Prema gornjoj liniji trenda, čini se da je cijelo razdoblje od 1980. nadalje imalo “višak smrtnosti”, dok razdoblje između 1920. i 1960. ima značajan deficit smrtnosti – dva različita razdoblja “odstupanja” …
Za više informacija o tome zašto treba paziti kad pokušavate razumjeti linije trendova i razne osnovne crivulje, pogledajte ovdje.
Za malo relevantniju krivulju trenda promijenimo početak skupa podataka u 2010:
Gore bismo trebali primijetiti da, ako 2020. godinu smatramo izvanrednom, onda bismo trebali 2019. godinu također smatrati izvanrednom situacijom – smrtnost 2019. bila je izuzetno niska i očito je doprinijela značajnom odstupanju u odnosu na 2020. godinu – “Suhi tinder”.
Više demografskih podataka – dobna pitanja
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
Što je starija populacija, to je više smrtnih slučajeva. Stariji obično umiru češće od mladih ljudi, generalno gledano.
Ispod grafikona prikazani su faktori rasta Y2Y za različite dobne skupine u usporedbi s 1900. godinom. Imajte na umu da skala y nije postotak, već stvarni faktor rasta.
Ispod, udio švedskog stanovništva prema dobnoj skupini i godini:
Rast dobne skupine također možemo uporediti s ostalim godinama. Dolje možemo vidjeti šest različitih usporedbi. Jasno je da udio starih ljudi raste.
Dakle, s populacijom koja raste iz godine u godinu, moramo prilagoditi dob u našim izračunima smrtnosti kako bismo dobili vjerodostojne podatke o smrtnosti za usporedbu. Učinimo to:
Uzimajući u obzir dobnu strukturu stanovništva (udio starih u odnosu na mlade), dolazimo do dobno prilagođene smrtnosti 2020., usporedivo s onom iz 2013.
Iste brojke možemo pogledati i u smislu „očekivane dužine života“:
Gore primijetite da se 2019. stvarno ističe.
Na kraju, vezano za važnost dobne strukture stanovništva, pogledajmo trendove smrtnosti specifičnih za dobnu skupinu, te ih usporedimo s dvije različite polazne linije, 2015-2018, odnosno 2015-2019:
Zanimljivo je primijetiti da je za dvije gornje dobne skupine, najmlađu i najstariju, smrtnost 2020. bila ispod obje polazne linije, dok su druge dvije bile iznad.
Još više demografskih podataka – rođeni stranci u odnosu na rođene domaće stanovnike.
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
Otprilike 1 od 5 ljudi koji žive u Švedskoj 2019. rođeni su stranci.
Postoje značajne razlike u utjecaju Covida između domaćih stanovnika i doseljenika u Švedskoj. Pogledajmo prvo tjednu smrtnost za obje skupine:
Kao što možemo vidjeti iz gornjeg grafikona, crvene i zelene isprekidane krivulje, stranci obično imaju mnogo nižu stopu smrtnosti od domaćeg stanovništva. Razlog je najvjerojatnije taj što je prosječna starost stranaca u Švedskoj od prije deset godina znatno niža, i to uglavnom muškaraca/izbjeglica, u dobi od 20 do 30 godina, što naravno utječe na podatke o smrtnosti te grupe – mladi umiru rjeđe od starih.
Još jedna stvar koju treba primijetiti na grafikonu je da je Covid teže pogodio grupu emigranata, relativno rečeno, nego domaće stanovništvo. Koliko teže …? Pogledajmo odgovarajuće tjedne stope rasta smrtnosti:
Iznad, možemo vidjeti da su emigranti pogođen Covidom znatno teže nego domaći stanovnici, tijekom prvoga proljetnog vala: emigranti su gotovo dvostruko teže pogođeni u odnosu na domaće stanovništvo – sjetite se, domaći stanovnici u prosjeku su mnogo stariji. Isto tako tijekom drugog vala, studeni-prosinac, Covid je teže pogodio emigrante u odnosu na domaće stanovništvo.
Što može objasniti ovu zapanjujuću razliku u smrtnosti, gdje je virus znatno više pogodio znatno mlađu dobnu skupinu (emigrante) od znatno starije i navodno osjetljivije skupine domaćih stanovnika …? Ne znam, ali razumna pretpostavka mogla bi biti socioekonomski čimbenici: vjerojatno je da znatno veći udio rođenih ima puno bolji socioekonomski položaj, bolji posao, bolje životne uvjete, mogućnost rada od kuće, putovanje vlastitim automobilom itd., dok stranci rođeni u većoj mjeri imaju poslove na kojima je potrebna fizička prisutnost. Dakle, pretpostavljam da je Zoom alat kojim se u većoj mjeri slučajeva služi domaće stanovništvo, u usporedbi sa emigrantima. Isto tako se javnim prijevozom češće služe emigranti, nego domaće stanovništvo – tijekom pandemije.
Pandemijsko računovodstvo na temelju gregorijanskog kalendara – komentar na zaključak
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
Nisam siguran da virusi općenito puno brinu o kalendaru i godinama. Odnosno, stvarno nema očitog razloga da mjerimo utjecaj virusa na temelju kalendarskih godina.
Kalendar je ljudski izum, koji ljudi koriste kako bi pratili periodične obrasce dana koji polako prolaze, koji se oslanja na rotaciju Zemlje oko Sunca i mjesecom koji se okreće oko nas.
Pogledajmo što se događa ako umjesto praćenja smrtnih slučajeva godišnje, mjerimo smrt po parnim godinama: Pogledajmo smrtnost dobivenu gledanjem u paru uzastopnih godina:
Sada, kombinirajući smrtne slučajeve 2019. – godinu s najnižom smrtnošću ikada – i smrtnim slučajevima 2020., vidimo da je prosječna smrtnost za 2019./2020. Sasvim normalna. Veliki broj smrtnih slučajeva 2020. kompenzira se malim brojem smrtnih slučajeva 2019.
Naravno, ništa nas ne sprečava da analiziramo smrtnost po uparenim godinama. Možemo naravno kombinirati smrtne slučajeve iz više od dvije uzastopne godine i analizirati dobivenu smrtnost:
Kao što je gore spomenuto, ne vjerujem da virusi mnogo brinu o kalendarskim godinama, pa pogledajmo i sezonsku smrtnost. U nastavku sam definirao “sezonu” od 1. listopada: do rujna prošle. Nažalost, morat ćemo pričekati do listopada 2021. da bismo vidjeli rezultate sezone 2020/2021:
Analiza utjecaja COVID-a – mladi u odnosu na starije
Dakle, prestanimo dalje analizirati statistiku i umjesto toga pogledajmo utjecaj Covid-a
Iznad, možemo vidjeti da, dok većina dobnih skupina (osim stvarno mladih) dobiva Covid (ili barem pozitivan test), teže se posljedice javljaju kod starijih osoba: posebno ako ste mlađi od 70 godina, vaš rizik umiranja od Covida vrlo je nizak. Također, ako imate 30 ili manje godina, vaš rizik da će vam trebati intenzivna liječnička skrb je minimalan.
Dakle, Covid je virus koji je prvenstveno opasan za starije, a ne za mlade.
Grafikon u nastavku prikazuje statističke podatke za Švedsku 1968. – 2019. (podaci o smrtno stradalima u Švedskoj u intervalima od 1 godine još nisu dostupni), a tekstualni okvir gore lijevo prikazuje odgovarajuće statističke podatke za Covid. Bitno je napomenuti da je srednja dob umrlih od Covid-a veća nego srednja dob svih umrlih u 2019.g.
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
Dakle, Covid je opasan za stare, a ne za mlade. U prosjeku. Ipak, Covid je jako pogodio mlade – ne sam virus, jer za veliku većinu mladih Covid nije bio ništa gori od tradicionalne gripe – već uzimajući u obzir mjere koje su vlade poduzele da ublaže širenje virusa: škole su zatvorene, nestale su mogućnosti za karijeru, godinu dana ili više izgubljene zarade, ukinute ili ograničene sportske aktivnosti, restorani prisiljeni zatvoriti ili ograničiti radno vrijeme, smanjena socijalna interakcija itd. Tek će se tijekom sljedećih godina vidjeti kakav će utjecaj imati ova neviđena ograničenja u životu svih ovih mladih ljudi u svijetu.
Švedska kriza, upravljanje kriznim i vanrednim situacijama – ili njegov nedostatak?
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
“Naše su bolnice u opasnosti da postanu preopterećene.”
Da, definitivno – pogledajte ovaj grafikon koji prikazuje popunjenost kreveta u jedinicama intenzivne njege tijekom proteklih 6 godina:
Jasno je vidljiv proljetni val, s približno dva puta više popunjenim kapacitetima, kao i drugi val od studenog do prosinca, s 40% porasta. ALI….:
Pogledajmo kapacitet švedske bolnice u odnosu na ostatak EU-a:
Samo Lichtenstein ima manji bolnički kapacitet po glavi stanovnika od Švedske, barem 2018., i sumnjam da se položaj Švedske od tada popravio.
Ispod je trend švedskih bolničkih kapaciteta 2007. – 2018.:
Dalje, pogledajmo porast broja kreveta u jedinicama intenzivne njege u Švedskoj, uspoređujući 1993. i 2018. godinu:
Kapacitet jedinica intenzivne njege smanjio se za 8 (!) puta u 25 godina. Dakle, bez obzira na izvanredne situacije ili krize koje bi pogodile Švedsku, sposobnosti za suočavanje s tom krizom jednostavno nije bilo (i nema).
Nije ni čudo što su bolnice u opasnosti da budu preopterećene!
Poljski vatrogasci https://youtu.be/LTM3UvwjSi8.
Kao popratnu napomenu, još jedan primjer ozbiljnih propusta u planiranju kriza i vanrednih situacija su šumski požari 2018. godine, kada je spremnost za obranu od požara na nivou države bila daleko ispod minimuma. Stanje se popravilo slijedom velikih šumskih požara koji su ugrozili i brojna naselja, a u pomoć je došlo nekoliko stotina poljskih vatrogasaca kako bi “počistili” nered nastao tijekom dugih godina loše politike upravljanja.
Više informacija o šumskim požarima 2018.g. možete naći ovdje, u vladinim analizama objavljenima nakon istrage.
Zaključak je da su švedske vlade već desetljećima unazad donosile odluke koje su doprinijele tome da švedsko društvo postane vrlo krhko, nesposobno za upravljanje bilo kakvom nepredviđenom krizom ili katastrofom. Nadajmo se da u Švedskoj neće izbiti rat – ako se dogodi, osuđeni smo na propast.
Visok broj smrtnih slučajeva među starijim osobama oboljelima od Covid-a, što je očito posljedica desetljeća nedovoljnih ulaganja u švedsku medicinsku njegu i njegu starijih i slabih osoba, jasan je dokaz toga.
Zaključak
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
Dakle, što sa svim gore navedenim činjenicama i brojkama? Je li Švedska zaista doživjela ozbiljnu smrtonosnu pandemiju, “jednom u sto godina gripe”, s ljudima koji su umirali u neviđenom broju tijekom 2020. godine?
Pandemija kakve nismo susreli od španjolske gripe 1918 …? Ili je Švedska doživjela ozbiljnu gripu sa smrtnošću otprilike istu kao i prošla teška gripa koja se obično javlja jednom ili dvaput u svakih 20-30 godina ili tako nekako …?
Posebno mi se ne sviđa pojam “viška smrtnih slučajeva”, budući da je većinu vremena nemoguće znati odgovor na “precizni višak?” kroz priložena objašnjenja. Donji grafikon prikazuje šest različitih vrijednosti za švedski višak smrtnih slučajeva 2020. Oni se kreću od 7000 do 1900, ovisno o odabranoj metodi izračuna i početnim pretpostavkama.
Odaberite brojeve koji vam najviše odgovaraju.
U tekstualnom obliku, švedski „višak smrti“ za 2020. godinu, izračunat uspoređivanjem „očekivanja“ i ishoda, s dvije različite osnovne pretpostavke, sljedeći su:
2020. PREKOMJERNA SMRT:
Apsolutni višak smrtnih slučajeva cmp početno stanje 15-18: 6429
Apsolutni višak smrtnih slučajeva cmp početno stanje 15-19: 6978
Populacijski prilagođeni višak smrtnih slučajeva cmp početno stanje 15-18: 3251
Populacijski prilagođeni višak smrtnih slučajeva cmp početno stanje 15-19: 4334
Višak smrtnih slučajeva prilagođen dobnim skupinama cmp početna vrijednost 15-18: 1901
Višak smrtnih slučajeva prilagođen dobnim skupinama cmp početna vrijednost 15-19: 3146
Primjenjujući iste izračune „viška“ na 2019. umjesto na 2020., umjesto „viška smrtnih slučajeva“, dobivamo značajan „deficit smrti“, bez obzira koju metodu izračuna ili osnovnu vrijednost koristimo:
DEFICIT SMRTI 2019:
Apsolutni deficit smrtnosti cmp početna vrijednost 15-18: -2745
Apsolutni deficit smrtnosti cmp početna vrijednost 15-19: -2196
Deficit smrtnosti prilagođen populaciji cmp početna vrijednost 15-18: -5384
Deficit smrtnosti prilagođen populaciji cmp početna vrijednost 15-19: -4307
Starosno prilagođeni deficit smrtnosti cmp početna vrijednost 15-18: -6146
Starosno prilagođeni deficit smrtnosti cmp početna vrijednost 15-19: -4916
Dakle, čak i da Covid uopće nije nastupio tijekom 2020. godine, broj umrlih 2020. godine ionako bi gotovo sigurno bio znatno veći od “normalnog”, uslijed efekata Dry Tinder-a.
Vi ćete presuditi da li gornji brojevi opravdavaju etiketu “Upozorenje svijetu” ili su samo postavljena ograničenja slobode, budućnosti i normalnog života.
Moje osobno mišljenje o Covidu 2020 u Švedskoj je sljedeće:
Da, Covid 2020 bio je stvaran (i nastavlja biti realan barem do proljeća 2021., kao i svi sezonski virusi). Broj umrlih 2020. bio je veći nego što je trebao biti, što mi na bilo koji način definiramo kao „višak“. Nije bio znatno veći i daleko je od svih scenarija katastrofe o kojoj su izvještavali mediji, političari i propali znanstvenici.
Je li Covid 2020 bio “španjolska gripa” naše generacije? Ne. Daleko od toga, kao što se može vidjeti na grafikonu koji prikazuje 1918. godinu, te usporedbom stope smrtnosti, gdje je smrtnost koja nije prilagođena dobi 2020. jednaka onoj iz 2012. godine, a smrtnost prilagođena dobi 2020. u usporedbi s 2013. godinom.
Je li odgovor švedske vlade bio adekvatan? U velikoj mjeri da. Sve dok se nisu uspaničili i izgubili razum u studenom 2020. i uveli “Švedski zakon o omogućavanju”, oblik zakona koji je sramota za svaku državu koja se pretvara da je demokratska.
“Strategija” nije uspjela u zaštiti slabih i starijih osoba, posebno u domovima za njegu. Strategija je zakazala i u sveukupnom planiranju i upravljanju krizama i kriznim situacijama, gdje su razne vlade od ranih 90-ih godina radikalno smanjile ulaganja i kapacitete zdravstvene njege, njezi starijih osoba kao i mnogim drugim vitalnim dijelovima društvene mreže. Dakle, često ponavljani “Izolirajte, ili će naše bolnice biti preplavljene!” mantra je prvenstveno uzrokovana sa nekoliko desetljeća katastrofalnih političkih odluka i loših odabira prioriteta u vezi s medicinskom skrbi i drugim kritičnim ulaganjima i resursima u društvene funkcije, jednako koliko i sam virus.
Što donosi budućnost, vidjet će oni koji prežive. I sam se bojim da će doći i proći još kriznih situacija vezanih za ovo “Covid iskustvo 2020″, čak i ako bismo uspjeli eliminirati virus, npr. cjepivom, tijekom 2021. Zanimljivo će biti promatrati psihološki učinak na populacije koje su godinu dana ili više provele u izolaciji, propuštajući tako većinu onoga što čini život vrijednim, kao i hoće li se obrasci ponašanja socijalne interakcije s vremenom vratiti u normalu ili hoće li Anno Covidis toliko duboko ukorijeniti naše buduće društvene interakcije da ćemo, slično Pavlovim psima, nastaviti na isti način u strahu od potencijalne opasnosti.
Slično tome, kao što iznosi ovaj nedavni članak (na švedskom) – imamo 90000 (!) medicinskih tretmana otkazanih tijekom 2020. – tako da možemo očekivati dodatne “suvišne smrtne slučajeve”, gdje Covid samo neizravno uzrokuje te smrti.
Ovdje ću zaključiti svoj predug i preskup osvrt na Covid. Vratit ću se temama koje su korisnije i ugodnije.
[Završna napomena: u slučaju da postoji veći broj čitatelja zainteresiranih za analiziranje mojih statističkih modela (br. smrtnih slučajeva, mortaliteta, dobne smrtnosti, viška smrtnih slučajeva itd.), javite mi u komentarima, kako bih podijelio link na Python (3.8.6) i Pandas (1.1.0) skripte koje sam koristio za analizu najvažnijih podataka o smrtnosti.]
AŽURIRANO 2021-01-26: Radeći dalje na ovim podacima, otkrio sam anomaliju u pogledu smrtnosti dobnih skupina za godine prije 2020. Nisu se podudarali kad sam uspoređivao smrtnost proizašlu iz službenih podataka s onom dobivenom iz prel. podaci.
Nakon otklanjanja puno pogrešaka, pronašao sam izvor razlike, ali nisam razumio što ga je uzrokovalo, ali nakon što sam bio u kontaktu sa SCB-om, koji su brzo odgovarali i bili su od velike pomoći, saznao sam da su za preliminarne podatke vezane za dobne skupine, računali dob smrti kao dob dosegnut kad se smrt dogodi, dok su službeni podaci o smrti koje sam koristio za izračun stope smrtnosti “age reached end of year“.
Ova razlika u načinu evidentiranja starosti rezultirala je time da je dob smrti prema preliminarnim podacima u nekim slučajevima (onima u kojima su ljudi umrli prije rođendana) bila godinu dana niža od evidencije koju sam koristio, što zauzvrat “pomiče” neke smrtne slučajeve sa starijih – posebno skupine 90+ – prema mlađim skupinama. Što je pak utjecalo na temeljne vrijednosti smrtnosti koje koristim.
U praktičnom smislu, ova razlika ima minimalan utjecaj na brojke (a niti na ukupne rezultate / zaključke ovog posta), ali budući da sam uložio dosta vremena i truda u “otklanjanje pogrešaka”, odlučio sam ovdje objaviti i taj dio.
Ispod je ažurirani grafikon dobne smrtnosti, gdje je glavna razlika cmp prethodne definicije starosti nakon smrti u tome što je skupina iznad 90 godina sada iznad početne vrijednosti, dok je prethodna definicija starosti u trenutku smrti bila ispod. Kao posljedica ovog “pomaka” dobi smrti, mlađe skupine sada imaju nižu smrtnost kao osnovnu cmp nego prije.
Evo i sažetka “Prekomjerne smrti”, izračunatog korištenjem promijenjene definicije “dobi nakon smrti”, također korištenjem najnovijeg broja SCB-ovih tjednih izvještaja o smrtnosti od 25.1.2021.g.
PREKOMERNA SMRT:
Apsolutni višak smrtnih slučajeva cmp početna vrijednost 15-18: 6569
Apsolutni višak smrtnih slučajeva cmp početno stanje 15-19: 7118
Populacija prilagođena višku smrtnosti cmp početna vrijednost 15-18: 3391
Populacijski prilagođeni višak smrtnih slučajeva cmp početno stanje 15-19: 4474
Višak smrtnih slučajeva po dobnim skupinama cmp početna vrijednost 15-18: 1996
Višak smrtnih slučajeva po dobnim skupinama cmp početna vrijednost 15-19: 3248
Konačno, ispod vremenske crte „Višak smrtnih slučajeva“ 2015.-2020., Izračunata sa smrtnošću 2015.-2018. Posebno se ističe 2019. godina.
Statistička analiza preuveličanih izvještaja | Info doba
