Nakon što smo pročitali članak portala N1, odmah nam je postalo jasno da se radi o vrlo nemilosrdnoj propagandi, iako članak nije bio formalno sponizoriran . S obzirom na to da je članak ostao nepotpisan, zapitali smo se izokreće li to urednik portala činjenice, izmišlja i prikriva informacije obmanjujući javnost ne bi li cjepivo protiv COVIDA-19 prikazao sigurnim i provjerenim, samo zato što je iznimno potkapacitiranog znanja, ili možda zato što je beskrupulozni plaćenik farmaceutske industrije? Odlučili smo članak rastaviti i razotkriti ga korak po korak. Ako smo time sačuvali zdravlje samo jednog čovjeka, smatrat ćemo ovaj projekt uspješnim.
Naime, domaći portal N1 je 19. prosinca 2020. godine objavio loš prijevod još lošijeg BBC-jevog članka koji je pun neistina i skrivenih informacija, u kojem se lukavo aludira na cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2 kao prilično provjereno i sigurno rješenje u borbi protiv bolesti COVID-19. Iz tog razloga osjetili smo se pozvani komentirati neke od potencijalno opasnih tvrdnji koje je sa samo par klikova moguće sa sigurnošću opovrgnuti. Dakle, krećemo u njegovo rastavljanje:
Je li cjepivo protiv COVIDA-19 sigurno?
- verzija N1 https://hr.n1info.com/zdravlje/a588262-je-li-cjepivo-protiv-covida-19-sigurno/
- verzija BBC https://www.bbc.com/news/health-55056016
U uvodnom se dijelu članaka navodi:”Cjepivo BioNTecha-Pfizer već se počelo primjenjivati u pojedinim zemljama, a 27. ovog mjeseca najavljeno je da će stići i u sve članice EU-a. I dok dio građana jedva čeka na takvu zaštitu od virusa SARS-CoV-2, drugi smatraju pitanje o sigurnosti još uvijek otvorenim.”
Time se objašnjava da u javnosti ipak postoji podijeljenost mišljenja u svezi sa sigurnošću (BioNTecha-Pfizer) cjepiva protiv COVIDA-19, pa se u nastavku teksta navodi da je zato BBC velikodušno napravio pregled činjenica o sigurnosti tog cjepiva. Međutim, u članku se uopće ne spominje ništa o tome nakon koje primljene doze cjepiva je napravljen ‘pregled činjenica o sigurnosti’, navodeći čitaoca na pomisao kako je potpuno svejedno i/ili jednako sigurno primiti ‘jednu’, ‘dvije’ ili možda ‘tri’ doze cjepiva. To nam za početak dosta govori o tome koliko (ni)su detaljno proučavali problematiku ovog cjepiva i/ili koliko su računali na površnost prosječnog čitaoca.
Kako da znamo da je cjepivo sigurno?
Prvo postavljaju pitanje: “Kako da znamo da je cjepivo sigurno?”, pa sami sebi odgovaraju: “Ispitivanja sigurnosti počela su u laboratoriju testiranjem i istraživanjem prvo na stanicama, potom na životinjama, da bi nakon toga cjepivo ušlo u fazu testiranja na dobrovoljcima.”
Navedeno u odgovoru jednostavno nije u potpunosti točno! Ispitivanja sigurnosti mRNA cjepiva protiv COVIDA-19 nisu počela prvo na životinjama, a nakon toga na ljudskim dobrovoljcima, ona su krenula uporedno.
Neke studije na životinjama (tzv. predklinička ispitivanja) provedena su prije početka ispitivanja na ljudima, a ona se odnose uglavnom na ona u kojima su se ispitivala cjepiva protiv vrlo sličnih virusa, SARS i MERS – tijekom prijašnjih epidemija, ali ne i virusa SARS-CoV-2. Iako su to virusi slični virusu SARS-COV-2, nisu mu istovjetni, zaključeno je da se radi o dovoljnoj sličnosti te da nema potrebe za drugim predkliničkim ispitivanjima (što se, naravno, dogodilo pod izgovorom hitnosti).
Važno je jasno naglasiti da se predklinička ispitivanja na životinjama koja se trenutno koriste kao dokaz sigurnosti (mRNA) cjepiva protiv COVIDA-19 odnose na cjepiva koja nisu bila bazirana na mRNA tehnologiji!
U vrijeme kada su navedena predklinička ispitivanja provođena, mRNA cjepiva nisu bila u utrci i niti jedno cjepivo za SARS i MERS iz predkliničke faze ispitivanja nije bilo bazirano na mRNA tehnologiji, što možete provjeriti ovdje:
Prve studije mRNA cjepiva javljaju se tek početkom 2020. godine s pojavom SARS-CoV-2 virusa. Uz obrazloženje hitnosti, rješenje problema nedostatka predkliničkih studija bilo je omogućiti da se predklinička ispitivanja cjepiva za SARS-COV-2, ona na životinjama, provode PARALELNO s kliničkim ispitivanjima, na ljudima. Zato se i govori o ‘first-in-humans’ kliničkim ispitivnjima, što je presedan u ispitivanju cjepiva.
Plus – odgovor na pitanje – ne znamo je li cjepivo protiv COVIDA-19 sigurno s obzirom na činjenicu su testiranja ‘na dobrovoljcima’ još uvijek u tijeku, odnosno istraživanje nije završeno! Svi koji u ovoj fazi budu cijepljeni postaju dio eksperimenta kojemu se još uvijek ne zna ishod!
Činjenicu da istraživanje cjepiva protiv COVIDA-19 još nije završeno možete provjeriti ovdje:
U jednoj od predkliničkih istraživanja cjepiva protiv coronavirusa tipa SARS-COV utvrđeno da je cjepivo dovelo do teških plućnih bolesti (tkz. plućne imunopatologije) kod svih cijepljenih životinja koje je izazvao coronavirus SARS iz cjepiva:
Koja je uloga ispitivanja?
Dalje se u članku pitaju “Koja je uloga ispitivanja?”, pa ponovno sami sebi odgovaraju, međutim ovaj put započinjući rečenicom koja nema baš nikakvog smisla: “Tako dugo dok su podaci o sigurnosti iz laboratorija dobri, znanstvenici mogu provjeravati i to koliko su cjepiva učinkovita”.
No kako članak dalje odmiče, postaje ‘sve luđi’ pa kažu: „Što se tiče masivnosti broja dobrovoljaca na kojima je cjepivo ispitano, riječ je o 40.000 osoba koje su primile cjepivo BioNTecha i Pfizera prije nego što je ono pušteno u postupak odobrenja nadležnih agencija.“
Dakle, tvrdi se da je riječ o cjepivu BioNTecha i Pfizera koje je tjekom ispitivanja primilo 40 tisuća ljudi, prije nego što je pušteno u postupak odobrenja od strane nadležnih (regulatornih) agencija. Tvrdi se nešto što nije istina, dakle, laže se!
Nije istina da je cjepivo BioNTecha i Pfizera tijekom ispitivanja primilo 40 tisuća ljudi!
Taj broj predstavlja ukupan broj ispitanika koji je trebao biti uključen u studiju. Treba naglasiti da iako studija nije dovršena – taj je broj ispitanika zaista uključen u ispitivanje, no svih 40 tisuća ispitanika nije primilo ispitivano cjepivo. Naime, do trenutne izrade primarne analize, cjepivo je primilo 23.848 ispitanika, dok je 21.728 ispitanika primilo placebo. Da se zabunom ne bi nastavila ‘vrtjeti’ ta brojka od 40 tisuća: Iako je do ‘cut –off’ datuma u studiju bilo uključeno 37.706 ispitanika za koje su se mogli statistički obraditi podaci, u rezultatima primarne analize uključeno je nešto manje, iz obje skupine – samo 36.523 ispitanika (vjerojatno) razvnomjerno raspoređeni u dvije skupine (isptivanja i placebo):
Svakome imalo upućenom u temu vidljivo je ozbiljno neznanje autora teksta ili pokušaj manipulacije s brojevima (ispitanika) čime se projekt ispitivanja cjepiva lažno prikazuje većim nego što jest, pogrešno navodeći da je u samom startu cjepivo ‘primilo’ 40 tisuća ljudi.
Originalni članak BBC-a nadalje predstavlja grafiku (dok je domaći portal N1 istu propustio prikazati) koja objašnjava da su predklinička ispitivanja po ‘pe-esu’ – točno kako i treba! Da su ispitivanja prvo provedena na laboratorijskim životinjama, nakon čega je odrađena prva faza na malom broju dobrovoljaca, pa druga faza koja je prestavljala ispitivanje na nekoliko stotina ljudi, da bi sve rezultiralo ‘masovnom’, trećom fazom.
Međutim, takvo što može napisati samo netko potpuno neupućen u normalan tijek kliničke studije ili netko tko besramno laže. Ne samo da se kliničke studije za COVID-19 nisu pridržavale tog redoslijeda, već su određeni koraci doslovno preskočeni kao što je prethodno objašnjeno na slučaju predkliničkih ispitivanja. Isti su preskočeni jer su ispitivanja bila uglavnom za SARS i MERS, a ne za SARS-CoV-2. Ne, to nije patka, zaista su navedena predklinička istraživanja preskočena. Dakle, predklinička ispitivanja za mRNA cjepiva nisu provedena prije kliničkih, već su rađena paralelno s njima, bez poštivanja pravilnog ‘redoslijeda’ – kako je sve već objašnjeno ranije.
Jedino što ima smisla u članku BBC-a jest gore prikazana ‘grafika’ na kojoj se savršeno vidi koliko je nakaradno ubrzan process razvoja kovid cjepiva (koju naši mediji lukavo nisu prenijeli). U grafici je na lijevoj strani plavom bojom prikazano kako se klinička ispitivanja trebaju provoditi, a na desnoj, crvenom bojom, kako se to radilo u slučaju cjepiva protiv COVIDA-19.
Osim što je u članku istaknuto (što je najmanje bitno) da se išlo po redoslijedu provođenja faza, kao što smo rekli – niti to nije točno. S obzirom na to da su se neke faze preklapale, pravilan redoslijed provođenja studije nije bio niti moguć. Npr. Za AZ cjepivo, kod studije spojenih faza 1 i 2 te kod studije spojenih faza 2 i 3, jasno se vidi da faza 1 i 2 ne završavaju prije početka faze 2 i 3 jer početak studije spojenih faza 1 i 2 započinje 23. travnja 2020. godine, a početak studije spojenih faza 2 i 3 započinje 28. svibnja 2020. godine:
Vrlo slična situacija je i s Pfizerovim cjepivom. Iznimka je Moderna, koja je svoje tri faze isitivanja svrstala u 3 faze – svaku zasebno, s time da postoji još jedna posebna faza u kojoj se ispituju cjepiva na djeci u dobi od 12 do 18 godina (spojene faze 2 i 3) i koja još uvijek uključuje ispitanike.
Osim toga, iako znamo da je izrada naknadnih studija bila očekivana, postoji više drugih, vrlo sličnih studija (onima postojećima – glavnima, na temelju kojih su napravljene prve analize efikasnosti). Tako se primjerice za AstraZeneca cjepivo može vidjeti kako su nastajale posebne studije koje se bave ispitivanjem cjepiva na podskupinama ljudi, populaciji zaraženih HIVom:
Ali i Pfizer koji svoje cjepivo ispituje od 28. siječnja 2021. godine “Study to Evaluate the Lot Consistency, Safety, Tolerability, and Immunogenicity of BNT162b2 Against COVID-19 in Healthy Adults”:
Koja je svrha tih ispitivanja? Pa naravno – još uvijek traže način kako da shvate kolika je efikasnost i sigurnost cjepiva (s naglaskom na praćenje podataka s obzirom na rizik cijepljenja). Kako se to uklapa u priču o pravilnom izvođenju studija s obzirom na redoslijed?
Autor članka, u dijelu odgovora na pitanje “koja je svrha ispitivanja?” stavlja naglasak na stroge procedure kojima se podvrgava stavljanje cjepiva na tržište: “Diljem svijeta drastična procedura nalaže da regulatorne agencije, u SAD-u to je FDA, primjerice, a u EU-u to je EMA, temeljito provjeravaju sve podatke i odobravaju ili ne odobravaju cjepivo. Tek nakon odobrenja takve agencije, slijedi proizvodnja.”.
Time se navodi čitaoca na pomisao da se ista drastična procedura poštivala i kod cjepiva protiv COVIDA-19. Kao što je to izgleda uobičajeno u članku kojega rastavljamo, opet se objašnjava kako bi trebao izgledati temeljiti i pravilan proces odobrenja cjepiva, ali ne i kako je on izgledao u ovom konkretnom slučaju. Dakle, prosječnog se čitaoca koji ne poznaje tematiku obmanjuje. U slučaju kovid cjepiva, gore navedeni navod definitivno ne vrijedi i to je jasno obznanjeno ovdje:
Kako bi autor spornog članka objasnio činjenicu da je EMA odobrila cjepivo tjedan dana prije početka cijepljenja? Ne može biti jasnije nego što jest: (Masovna) proizvodnja cjepiva protiv COVIDA-19 započela je prije nego što ga je odobrila regulatorna agencija, odnosno prije nego je ono proglašeno sigurnim i efikasnim, a rizik da ga agencija neće odobriti preuzeli su proizvođači (u slučaju da ga agencija ne odobri sav taj ogroman broj proizvedenih cjepiva i novac uložen u njihovu proizvodnju bi propao), no taj rizik izgleda proizvođačima nije predstavljao problem, pa su vrlo samouvjereno krenuli u njega:
„Srećom“ po njih, proizvedena cjepiva i uloženi novac nisu propali, jer se, iako su bila nedovoljno ispitana, dogodilo čudo i ona su ipak odobrena.
Članak se u nastavku dotiče i jedne bolne teme koja se tiče prava ispitanika (onih koji sudjeluju u kliničkom ispitivanju i onih u Hrvatskoj koje se primjerice naziva ‘dobrovoljnim cjepljenicima’, koji nisu svjesni da dobivaju eksperimentalni lijek paralelno s tisućama ispitanika koji su promatrani unutar studije). Ispitanci unutar studije koji su svjesno odlučili pristati na eksperiment bivaju za to plaćeni, zaštićeni osiguranjem, danonoćnom medicinskom podrškom i pravom na momentalnu medicinsku skrb od ispitivača koji o njima brinu tijekom ispitivanja. Navodi se:
“Pri ispitivanju cjepiva na dobrovoljcima, polovici njih daje se pravo cjepivo koje je u fazi kliničkih studija, dok se drugoj polovici daje placebo. Nitko od ispitanika ne zna što je primio, samo voditelji istraživanja. Ako se u bilo kojoj fazi pojavi događaj koji baca sumnju na sigurnost cjepiva, ispitivanje se odmah zaustavlja, provjerava se što je točno bilo uzrok i potom se ispitivanje ili nastavlja ili se definitivno prekida, što je također dio propisane procedure.”
Ovo je točno. Nema laganja u ovom djelu. Eksperimentalni lijek je toliko nepoznat da se ispitanici iz studije budno prate i svaka nepoželjna reakcija, štetni događaj ili nuspojava se odmah analiziraju, saniraju i zapisuju, a ispitanik biva zbrinut s posebnom skrbi.
Dakle, dok u isto vrijeme (kao što smo već rekli, dok ispitivanja još traju) ispitanici iz studije primaju sve informacije o cjepivu, mogućim ishodima cijepljenja, reakcijama koje mogu očekivati i znajući koje nuspojave mogu dobiti, uplašeni Hrvati ne znajući da su obmanuti, prevarom bivaju uvučeni u eksperimet, a da niti ne znaju da su u njemu, primaju iglu u rame kada dođu na red (s kojim god cjepivom jer – eto, sve je to isto) bez objašnjenja – što i kako, bez osnovnih informacija o mogućim nuspojavama i kako ih prijaviti, uz puno laži o sigurnosti i efikasnosti cjepiva.
Međutim, gdje je objašnjenje što se događa kada čovjek koji nije u studiji primijeti neku ozbiljnu nuspojavu? Prekida li se privremeno studija dok se ne utvrde činjenice koje su dovele do toga? Ili se možda negira da su nuspojave povezane s lijekom te se ‘krivnja’ svaljuje na starosnu dob cjepljenika ili slično? Nemamo odgovore na ta pitanja, međutim, neke od scenarija smo već imali prilike vidjeti:
Što provjeravaju agencije poput EMA ili FDA?
U nastavku spornog članka laži se postojano nastavljaju, pa se u slijedećem podnaslovu pita: “Što provjeravaju agencije poput EMA ili FDA?” , a odgovor skriva zabludu da stručnjaci zaista brinu o dobrobiti ljudi i nikada ne bi pustili u promet cjepivo koje nije sigurno: “Riječ je istodobno i o učinkovitosti cjepiva i o njegovoj sigurnosti, i to u pogledu nuspojava i dugotrajnih rizika. Pritom se vodi računa o tome da cjepiva prije odobrenja ili odbacivanja analiziraju neovisni stručnjaci koji utvrđuju i to kako je najbolje cjepivo koristiti i tko ga sve može koristiti.”
Da, studijama bi se trebala ispitivati i sigurnost cjepiva i to je jedino točno. Ono što su propustili istaknuti je da bi se to trebalo činiti u trajanju od više godina! Tako to inače biva (nakon ZAVRŠETKA kliničkih studija, odobrenje se ishodi na temelju dostupnih podataka, pregledanih od stručnjaka).
U slučaju cjepiva protiv COVIDA-19, EMA je učinila presedan, pa je već nakon primarne analize za isto izdala UVJETNO ODOBRENJE. Točka provedene primarne analize inače služi samo da, pomoću podataka iz istraživanja u trajanju od 3 do 4 mjeseca, stručnjaci ustanove u kojem se smjeru kreće studija koja će nakon toga trajati još mjesecima ili godinama.
Ključno je naglasiti da se u POČETNOM dijelu studije, koji se odnosi na treću fazu koja traje od sredine 2020. godine do sredine 2023. godine, u slučaju Pfizerovog cjepiva, izradila PRIMARNA ANALIZA. Ona je inače samo normalna ‘ispitna točka provjere’ studije, kako bi se moglo utvrditi ide li se u dobrom smjeru i treba li se možda zbog određenih razloga odustati od smjera istraživanja, prekinuti istraživanje u cijelosti ili je prihvatljivo nastaviti.
U slučaju studija za cjepiva protiv COVIDA-19, ‘ispitna točka provjere’ postaje TOČKA U KOJOJ se može ZAKLJUČITI da se cjepivo može injektirati MILIJUNIMA LJUDI?!
Samo za informaciju, slijedi pregled trajanja studija na temelju kojih je regulatorna agencija izdala uvjetno odobrenje, po proizvođačima:
- Studija za AZ cjepivo, završava u rujnu 2021. godine. https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04536051?term=ChAdOx1+nCoV-19&draw=2&rank=2
- Studija za Pfizerovo cjepivo, završava u siječnju 2023. godine. https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04368728?term=BNT162b2&draw=2&rank=4
- Studija za Modernino cjepivo završava u listopadu 2022. godine. https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04470427?term=mRNA-1273&draw=2&rank=2
Što se tiče uvjetnog odobrenja za stavljanje farmaceutskog proizvoda – lijeka (cjepiva) – u promet = conditional marketing authorisation: ono obvezuje proizvođača na određene uvjete koje mora ispuniti do zadanog roka. Od toga da se obvezuju ZAVRŠITI započeta klinička ispitivanja, PRIKUPITI podatke koji nedostaju (jer studije nisu gotove) i dostaviti dodatne ANALIZE kojima se potvrđuje tzv. “risk-benefit”, omjer između rizika i koristi:
Što se nalazi u cjepivu protiv covida?
Da bi pokušaj što efikasnijeg umirivanja javnosti bio bolji, autor članka se dotiče i samog sastava cjepiva, pa se pita: “Što se nalazi u cjepivu protiv covida?” Iako bismo svi voljeli znati što nam se točno ubrizgava u tijelo, činjenica je da prosječno obrazovani čovjek ne može saznati puno o lijeku samo iz isčitavanja njegova sastava. Nećemo sada ulaziti u problematiku sastava cjepiva kad je od toga kako se točno zove svaka njegova sastavna molekula, ionako bitnije kako taj skup svega djeluje na organizam – kratkoročno i dugoročno.
Hoću li se od cjepiva razboljeti?
Na pitanje “Hoću li se od cjepiva razboljeti?” čitatelja se također nastoji umiriti uvjeravanjima: “Riječ je o tako malim količinama tih sastojaka da ne postoje nikakvi dokazi da bi štetno utjecali na čovjeka. Nakon cijepljenja, dio ljudi može osjetiti blage pojave poput bola u mišićima ili nešto povišene temperature. To ne treba brkati sa simptomima bolesti, nego je riječ o pokazatelju imunološkog odgovora organizma.”
Činjenica da se uopće ne govori o dugoročnim posljedicama cijepljenja govori sama za sebe. Međutim dugoročne posljedice se niti ne znaju, one se tek trebaju istražiti. O reakcijama na cjepiva se zna uglavnom onoliko koliko traje boravak cijepljenoga u ambulanti/na klupici ispred bolnice gdje se odvija procjepljivanje.
Ponovit ću; ispitanici koji primaju isto cjepivo za koje se kod nas tvrdi da je garantirano efikasno i sigurno, u nekim drugim državama svi koji se odluče na cijepljenje moraju potpisati da su svjesni da je to EKSPERIMENTALNO cjepivo koje može imati štetne posljedice, uključujući činjenicu da može izazvati bolest COVID-19, i da stanje u kojem se pacijent nađe može biti gore od onog u kojem bi se našao da NIJE primio cjepivo! (Izvor: Informirani pristanak UAE na slici dole). Nuspojave koje se daju na znanje ispitanicima unutar studije u formularu informiranog pristanka, odnose se na isto ono cjepivo koje trenutno primaju naši zdravstveni djelatnici i ugrožene skupine, a između svih ostalih one su i:
- Upala leđne moždine
- Upala krvnih žila i nekolicina teških neuroloških poremećaja
Smirivanje javnosti nabrajanjem samo blagih ‘nuspojava’ koje se javljaju prilikom cijepljenja jednostavno je vrijeđanje inteligencije.
FDA popis mogućih neželjenih reakcija na C0VID-19 cjepivo
Svaki pet tisućiti primatelj Pfizerovog cjepiva za C0VID-19 može očekivati Bellovu paralizu lica
A alergije na cjepivo?
Pitanjem i odgovorom na pitanje “A alergije na cjepivo?” pridaje se pozornost alergijama s očiglednom namjerom ili iz krajnjeg neznanja, kako bi se stvorio dojam da su one jedna od ozbiljnijih nuspojava koje vas mogu pogoditi: “Alergijskih reakcija ima, ali su rijetke, jer je i to jedna od točaka provjeravanja niza koraka u razvoju cjepiva. Njihova učestalost i okolnosti u svakom se slučaju također navode u atestima cjepiva kao kod svakog lijeka. Britanski MHRA, nakon što je odobrio cjepivo BioNTech-Pfizer, naveo je da nije identificirao nikakve ozbiljne nuspojave, ali je kao mjeru predostrožnosti naveo da osobe koje imaju “povijest znatnih alergijskih reakcija”, zasad ne bi trebale primati ovo cjepivo.” I ponovno vrijeđaju inteligenciju ljudi spominjući najnormalniju praksu kada je riječ o cjepivima: “Još jedna predostrožnost pri primanju cjepiva je i to da osoba pričeka nekoliko minuta u medicinskoj ustanovi kako bi se brzo reagiralo ako bi do alergijske reakcije ipak došlo. U Velikoj Britaniji od tisuća cijepljenih osoba samo su dvije osobe imale alergijsku reakciju. Kao kod svake druge alergijske epizode, brzo se reagiralo i te dvije osobe su ubrzo bile dobro.”
Da je samo do alergijskih reakcija, gdje bi nam bio kraj…
Već je otprije poznata problematika neprijavljivanja nuspojava koje nisu crvenilo na mjestu uboda, alergijske reakcije ili eventualno smrt .
Prema izvješću Harvard Pilgrim Health Carea izrađenom na temelju podataka američkog sustava za prijavu neželjenih reakcija na cijepiva ili VAERS (“Vaccine Adverse Event Reporting System”), podnesenom američkom Ministarstvu za zdravstvo i ljudske resurse, prijavljuje se manje od 1% svih slučajeva neželjenih reakcija na cijepiva:
Članak također upozorava na ‘javno dostupne pripovijesti’ kojima se upozorava na ‘navodnu’ opasnost od cjepiva: ”Za razliku od provjerljivih činjenica o svim ovim podacima oko cjepiva, inače javno dostupnih, pripovijesti kojima se upozorava na navodnu opasnost od cjepiva, a koje se najčešće šire društvenim mrežama – znanstveno su nepotvrđene, odnosno, još češće je riječ o potpunim dezinformacijama.”
Osim što je samo po sebi skandalozno da se uopće ne dovodi u pitanje opasnost od cjepiva, svaku se drugu ‘pripovijest’ koja ne pjeva hvalospjeve o cjepivu automatski proglašava dezinformacijom. Ako je ovaj članak pun provjerljivih činjenica, informacije koje se dijele po društvenim mrežama istina su nad istinama!
Učinkovitost pojedinih cjepiva
Nakon što smo već više puta imali priliku čuti priču da su cjepiva efikasna, kreće i hvalisanje s konkretnim brojkama: “Oxford-AstraZeneca ima učinkovitost između 62 i 90 posto i čuva se na temperaturi frižidera. Modernino je učinkovitosti 95 posto i čuva se na temperaturi od -20°C. Pfizer-BioNTech je također učinkovito 95 posto, samo što se mora čuvati na -70°C. Sputnik V je učinkovitosti 92 posto i može se čuvati na istoj temperaturi kao i Oxford-AstraZeneca.”
Osim što su te brojke temeljene na preliminarnim podacima, dobivenim analizom ekstremno malog broja pacijenata, o detaljima oko analiza koje su iznjedrile postotke učinkovitosti dalo bi se raspravljati danima, no to je tema za neki drugi put.
Podatak koji je ‘lajtmotiv’ ovog našeg fact-checka je sljedeći: STUDIJE O CJEPIVIMA PROTIV COVIDA-19 SU U TIJEKU, ONE JOŠ NISU ZAVRŠENE!!!
Postoji razlog zbog kojeg je protokol studija napravljen da one traju 2 do 3 godine. Dakle, nas krajnje korisnike koji nismo pristali biti dio eksperimenta ne bi trebale zanimati dodatne, privremene, djelomične ili kontrolne informacije o cjepivima, nego PRAVE informacije nakon završenih ispitivanja.
PRAVE informacije o učinkovitosti i efikasnosti cjepiva protiv COVIDA-19 znat će se tek po završetku kliničkih studija: krajem 2021. godine, te tijekom 2022. i 2023. godine!
- Protokol Pfizer: https://pfe-pfizercom-d8-prod.s3.amazonaws.com/2020-09/C4591001_Clinical_Protocol.pdf,
Je li sigurno da netko tko je već prebolio covid primi cjepivo?
Što se tiče problematike cijepljenja onih koji su već preboljeli COVID-19, sramotno je kako se u članku javnost olako uvjerava tvrdnjama da je cijepljenje i u tome konkretnom slučaju apsolutno sigurno i dapače preporučljivo: “Cjepivo mogu primiti i oni koji su preboljeli covid-19. Imunitet koji su razvili pokazalo se da je kratkotrajan, a cjepivo može pružiti dulji imunitet. Jedino ograničenje je da cjepivo ne primaju oni koji upravo imaju covid. Oni trebaju pričekati dok ne ozdrave.”
Nedavni istupi svjetski poznatih znanstvenika odjekuju bacajući sumnju na sve koji olako preporučuju primanje cjepiva. Poznati znanstvenik, Dr. sc. Hooman Noorchashm, iznio je svoje bojazni u vezi s cijepljenjem ljudi koji su već preboljeli koronu, te zahvaljujući tome nose u sebi antitijela virusa SARD-CoV-2, a u vezi s činjenicom da se antitjela akumuliraju u krvnim žilama:
Zbog toga postoji mogućnost da kod takvih ljudi nakon cijepljenja imunološki odgovor tijela napadne vlastite krvne žile. Time će se stvoriti ozljeda, a što će voditi k nastanku tromba te potencijalno začepljenju krvnih žila. Posljedično navedenom, povećava se mogućnost infarkta, moždanog udara i zatajenja organa – posebno kod starijih osoba:
Također, iako i BBC-ev i članak s portala N1 sugeriraju da cjepivo sigurno mogu primiti i oni koji su preboljeli COVID-19, u prokotolima je jasno naznačeno da je kriterij za neuključivanje ispitanika u studiju 2 prethodna klinička ili mikrobiološka dijagnoza kovida”, izvor: Pfizerov protocol – strana 37 sekcija 5.2. točka 5. A phase 1/2/3, placebo-controlled, randomized, observer-blind, dose-finding study to evaluate the safety, tolerability, immunogenicity, and efficacy of sars-cov-2 rna vaccine candidates against covid-19 in healthy individuals, protocol number c4591001):A:
Ako se svi drugi cijepe, jesam li siguran da nemam razloga za brigu?
Prava je šteta da ostalim smrtnicima nisu dostupne sve informacije koje proizvođači cjepiva daju svojim ispitanicima. Zbog članaka kao što su ovi, u kojima se bez čvrstih dokaza ljude uvjerava da će, ako se odluče cijepiti, primiti sigurno i posve ispitano cjepivo, stvara se nepovjerenje prema medijima, vlastima i što je najgore, znanosti. Kada se u ovakvom članku kaže: “Znanstveni je konsenzus, temeljen na znanstveno utvrđenim činjenicama, da je cijepljenje najučinkovitija zaštita od zaraze covidom-19. I mnogim drugima, uostalom. Ispitivanja su pokazala da su odobrena cjepiva zaštita protiv razvoja teškog oblika bolesti i – svakako – sprečavaju umiranje od covidA.”
Zaključak
S pravom se zapitajmo zašto nas lažu? Ako znamo sve ovo što znamo, očekujemo da nam se bar kada je zdravlje u pitanju prezentiraju istinite informacije, a dobivamo ovo!? Rezultat je apsolutna sumnjičavost i nepovjerenje. Činjenica je da proizvođači sami ističu da nije dokazano da je cjepivo učinkovita zašitita, a još manje najučinkovitija. Nije dokazano niti da sprječava COVID-19, niti da sprječava umiranje od njega. Ispitivanja još nisu provedena do kraja te sukladno tome treba pričekati završetak studija kao i konačne analize podataka proizašlih iz njih, kako bi se uopće moglo govoriti o eventualnoj sigurnosti i efikasnosti, ili možda opasnosti! Koliko su, međutim, cjepiva učinkovita u sprječavanju toga da ljudi šire virus, još nije poznato. To bi se tek trebalo vidjeti kroz naredne mjesece i godine. Do tada predlažemo da jačate svoj imunitet pažljivim odabirom svježih namirnica, voća i povrća, dubokim disanjem, izlaganjem suncu i društvu članova obitelji i dragih prijatelja, kao i dugim šetnjama u prirodi.
