Prva u takvoj vrsti meta-analiza o štetnim učincima maski za lice pod nazivom “Je li maska koja pokriva usta i nos u svakodnevnoj upotrebi bez nepoželjnih nuspojava i potencijalnih opasnosti?” Otkriva da postoje jasni, znanstveno dokazivi štetni učinci na nositelje maski na psihološkoj, socijalnoj i fizičkoj razini.
Novom objavom u Međunarodnom časopisu za istraživanje okoliša i javnog zdravlja, tim njemačkih istraživača priznaje da je njihovo prvo sveobuhvatno istraživanje štetnih učinaka na zdravlje koje maske mogu prouzročiti – iznenađujuća činjenica s obzirom na to da su 2020. godine mnoge zemlje širom svijeta jednostrano uvele nošenje maski u javnim prostorima radi zaustavljanja virusa SARS-CoV-2 kao obvezne zdravstvene politike, bez ispitivanja ili priopćavanja građanima stvarne rizike od nošenja maski, zbog čega se krši informirani pristanak.
Prema njemačkom istraživačkom timu, njihov je rad osmišljen kako bi “pružio prvu, brzu, znanstvenu prezentaciju rizika od općenite obvezne upotrebe maski usredotočujući se na moguće štetne medicinske učinke maski, posebno u određenim dijagnostičkim, bolesničkim i korisničkim skupinama.”
Istraživači sažimaju svoje istraživanje na sljedeći način:
“Cilj je bio pronaći, testirati, procijeniti i sastaviti znanstveno dokazane povezane nuspojave nošenja maski. Za kvantitativnu procjenu referencirane su 44 uglavnom eksperimentalne studije, a za supstancijalnu ocjenu pronađeno je 65 publikacija. Literatura je otkrila relevantne štetne učinke maski u brojnim disciplinama.
U ovom se radu pozivamo na psihološko i fizičko pogoršanje kao i na višestruke simptome opisane zbog njihove dosljedne, ponavljajuće i ujednačene prezentacije u različitim disciplinama kao sindrom iscrpljenosti izazvane maskom (MIES).
Objektiviziranom ocjenom uočene su promjene u respiratornoj fiziologiji nositelja maski sa značajnom korelacijom pada O2 i umora (p <0,05), skupne istovremene pojave respiratornog oštećenja i pada O2 (67%), maske N95 i porasta CO2 (82%) , N95 maska i pad O2 (72%), N95 maska i glavobolja (60%), oštećenje dišnog sustava i porast temperature (88%), ali i porast temperature i vlage (100%) ispod maski.
“Dugotrajno nošenje maski u općoj populaciji moglo bi dovesti do relevantnih učinaka i posljedica u mnogim medicinskim područjima.”
Istraživači su pružili sljedeći važan kontekst za svoj rad:
“Potencijalni drastični i neželjeni učinci pronađeni u multidisciplinarnim područjima ilustriraju opći opseg globalnih odluka o maskama u javnosti u svjetlu borbe protiv pandemije. Prema dostupnoj literaturi postoje jasni znanstveno zabilježeni štetni učinci na nositelja maske na psihološkoj, socijalnoj i fizičkoj razini.
Ni institucije na višim razinama poput SZO-a ili Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) niti nacionalne, poput Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, GA, SAD (CDC) ili njemački RKI, ne potkrjepljuju čvrstim znanstvenim podacima pozitivan učinak nošenja maski u javnosti (u smislu smanjene stope širenja COVIDA-19 u populaciji) [2,4,5]
Suprotno znanstveno utvrđenom standardu medicine utemeljene na dokazima, nacionalna i međunarodna zdravstvena tijela izdala su svoje teorijske ocjene o maskama na javnim mjestima, no bez obzira obvezno nošenje maski daje varljiv osjećaj sigurnosti [5,112,143].”
Autori su dali sljedeći sažetak problema sa široko raširenim narativom da su maske a priori “sigurne i učinkovite”.
“S epidemiološkog gledišta infekcije, maske u svakodnevnoj upotrebi nose rizik samokontaminacije od nositelja i iznutra i izvana, uključujući onečišćene ruke [5,16,88]. Uz to, maske se navlažuju izdahnutim zrakom koji potencijalno nakuplja infektivne agense iz nazofarinksa, a također i iz okolnog zraka na na njezinoj vanjskoj i unutarnjoj strani.
Ovdje treba posebno spomenuti ozbiljne bakterije i gljivice koje uzrokuju infekcije [86,88,89], ali i viruse [87]. Neobičan porast otkrivanja rinovirusa u sentinel studijama njemačkog RKI-a od 2020. [90] mogao bi biti pokazatelj ovog fenomena. Stoga bi bilo poželjno pojašnjenje daljnjim istragama.
Znanstvenici smatraju da maske, kada ih koristi opće stanovništvo, predstavljaju rizik od infekcije, jer opće stanovništvo ne može slijediti standardizirana higijenska pravila bolnica [5]. Povrh toga, nositelji maski (kirurške, N95, maske od tkanine) izdišu relativno manje čestice (veličine 0,3 do 0,5 μm) od ljudi koji ne nose maske, a glasniji govor pod maskama dodatno pojačava povećanu proizvodnju finog aerosola nositelja maske (učinak raspršivanja) [98].
Povijest modernog doba pokazuje da već tijekom pandemija gripe 1918.-1919., 1957.-58., 1968., 2002., u SARS-u 2004.-2005., kao ni u slučaju gripe 2009., maske u svakodnevnoj upotrebi nisu postigle očekivani uspjeh u scenarijima borbe protiv virusnih infekcija [67,144]. Iskustva su dovela do znanstvenih studija koje su već 2009. opisale da maske ne pokazuju značajniji učinak na viruse u svakodnevnom okruženju [129,145].
Čak i kasnije znanstvenici i institucije ocijenili su maske neprikladnima za sigurnu zaštitu od virusnih respiratornih infekcija [137,146,147]. I u bolničkom okruženju, kirurškim maskama nedostaju snažni dokazi zaštite od virusa [67]. Izvorno proizašla iz općeprihvaćenog znanja o zaštiti rana od izdaha kirurga i to pretežno bakterijskom kontaminacijom kapljicama [144,148,149], maska je bila vidljivo zloupotrijebljena s uglavnom pogrešnom svakodnevnom uporabom, posebno u Aziji posljednjih godina [150].
Znakovito je da je sociolog Beck masku opisao kao kozmetiku rizika već 1992. godine [151]. Nažalost, maska je svojstvena u začaranom krugu: strogo govoreći, štiti samo simbolično i istodobno predstavlja strah od infekcije. Ovaj je fenomen pojačan kolektivnim poticanjem straha koji neprestano njeguju vodeći mediji [137].
Danas maska predstavlja svojevrsnu psihološku potporu općoj populaciji tijekom pandemije virusa, obećavajući im dodatnu slobodu kretanja bez anksioznosti. Preporuka za upotrebu maski u smislu “nadzora izvora” ne iz samozaštite već iz “nesebičnosti” [152] također je vrlo popularna kod donositelja mjera, kao i kod stanovništva mnogih zemalja.
WHO-ova preporuka maske u trenutnoj pandemiji nije samo čisto infekciološki pristup, već je jasna i o mogućim prednostima prema zdravim ljudima u općoj populaciji. Posebno se spominju smanjena potencijalna stigmatizacija nositelja maski, osjećaj doprinosa sprječavanju širenja virusa, kao i podsjetnik da je potrebno pridržavati se drugih mjera [2].
Štoviše, istraživači su istaknuli da postoje ponavljajući uzorci povezanih zdravstvenih problema povezanih s nošenjem maski, što ih dovodi do formuliranja naziva sindroma iscrpljenosti izazvanog maskom (MIES), koji obuhvaća sljedeće patofiziološke promjene i subjektivne pritužbe:
- • Povećanje volumena mrtvog prostora [22,24,58,59] (Slika 3, Odjeljak 3.1 and Odjeljak 3.2)
- Povećanje otpora pri disanju [31,35,61,118] (Slika 3, Slika 2: Stupac 8)
- Povećanje ugljičnog dioksida u krvi [13,15,19,21,22,23,24,25,26,27,28] (Slika 2: Stupac 5)
- Smanjenje zasićenja krvi kisikom [18,19,21,23,28,29,30,31,32,33,34] (Slika 2: Stupac 4)
- Porast broja otkucaja srca [15,19,23,29,30,35] (Slika 2: Stupac 12)
- Smanjenje kardiopulmonalnog kapaciteta [31] (Odjeljak 3.2)
- Osjećaj iscrpljenosti [15,19,21,29,31,32,33,34,35,69] (Slika 2: Stupac 14)
- Povećanje brzine disanja [15,21,23,34] (Slika 2: Stupac 9)
- Otežano disanje i kratak dah [15,19,21,23,25,29,31,34,35,71,85,101,133] (Slika 2: Stupac 13)
- Glavobolja [19,27,37,66,67,68,83] (Slika 2: Stupac 17)
- Vrtoglavica [23,29] (Slika 2: Stupac 16)
- Osjećaj vlage i vrućine [15,16,22,29,31,35,85,133] (Slika 2: Stupac 7
- Pospanost (kvalitativni neurološki deficiti) [19,29,32,36,37] (Slika 2: Stupac 15)
- Smanjenje percepcije empatije [99] (Slike 2: Stupac 19)
- Oštećena funkcija kožne barijere s aknama, svrbežom i kožnim lezijama [37,72,73] (Slika 2: Stupac 20-22)
Istraživači ističu da su gore opisani učinci primijećeni u istraživanjima zdravih ljudi, što znači da će bolesni ljudi imati još izraženije učinke nošenja maski. Također, istaknuli su da ovi učinci uočeni u prethodnim studijama uključuju znatno kraća vremena izloženosti od onoga što se trenutno očekuje u široj javnosti prema važećim propisima i uredbama o pandemiji.
Studija zalazi u dubinu o štetnosti nošenja maski i doprinosi sve većem broju nedovoljno prijavljene, ako ne i potpuno cenzurirane i potisnute, biomedicinske literature koja se nakupila, a koja opovrgava široko rašireni narativ da su maske i sigurne i učinkovite i da se njihove preporuke za upotrebu od agencija poput CDC-a utemeljene na dokazima, što očito nije slučaj. Saznajte više posjetom GreenMedInfo.com baze podataka Maske za lice (nedostatak istraživanja o sigurnosti i neučinkovitosti).
Također, neka se vaš glas čuje, koristite digitalni portal za zastupanje Stand for Health Freedom kako biste svojim izabranim dužnosnicima rekli da ćete podržavati samo dobrovoljno nošenje maski. DJELUJTE SADA: Obvezne maske ugrožavaju vaše zdravlje i vaše slobode. Recite svojim državnim i lokalnim dužnosnicima da nošenje maski bude isključivo dobrovoljno.
Petak, 23. travnja 2021. u 7:15 sati, izvorni članak: https://www.greenmedinfo.com/blog/alert-meta-analysis-65-studies-reveals-face-masks-induce-mask-induced-exhaustion
Napisao: Sayer Ji, osnivač Greenmedia.info LLC
Sayer Ji osnivač je Greenmedinfo.com, recenzent u International Journal of Human Nutrition and Functional Medicine, suosnivač i izvršni direktor Systome Biomed, potpredsjednik odbora Nacionalne Zdravstvene Federaacije, član upravnog odbora Globalne Non-GMO Zaklade.
Izjava o odricanju odgovornosti: Ovaj članak nije namijenjen pružanju medicinskih savjeta, dijagnoze ili liječenja. Ovdje izraženi stavovi ne odražavaju nužno stavove GreenMedInfo-a ili njegovog osoblja.
