Četvrta industrijska revolucija (ili industrija 4.0) je u tijeku, a između ostaloga predstavlja automatizaciju tradicionalnih proizvodnih i industrijskih procesa, koristeći se modernom pametnom tehnologijom. Svjedoci smo integriranja tehnologije koja omogućava komunikaciju između strojeva (M2M), te internet stvari (IoT). Koriste se kako bi se poboljšala automatizacija, komunikacija i samo-kontrola. Proizvode se pametni strojevi koji mogu analizirati i dijagnosticirati probleme bez potrebe ljudske intervencije.
Obrazovanje je najjače oružje koje možeš koristiti kako bi promijenio svijet. Nelson Mandela
“Četvrta industrijska revolucija predstavlja korjenitu promjenu u načinu na koji živimo, radimo i međusobno se odnosimo.”
(Svjetski ekonomski forum (SEF), 2021)
Prva industrijska revolucija (1760 – 1840) vodila je prijelazu s manualne proizvodnje na proizvodnju korištenjem strojeva na paru i vodu.
Druga industrijska revolucija (1871 – 1914) poznata i kao “tehnološka revolucija”, dovela je do izgradnje razgranate željezničke i telegrafske mreže. To je nadalje omogućilo brži transport ljudi i ideja, te elektifikaciju.
Kraj 20-tog stoljeća obilježila je Treća industrijska revolucija, poznata kao “digitalna revolucija”.
Četvrta industrijska revolucija i zašto je 5G mreža od velikog značaja?

Najstarija i najjača emocija poznata čovjeku je strah. A najstariji i najjači strah je strah od nepoznatoga.
H. P. Lovecraft
Čovjek se nikada ne boji nepoznatoga. Boji se jer mu poznate stvari nestaju pred očima.
Jiddu Krishnamurti
Običan čovjek se mora probuditi i preispitivati – svatko od nas. Znanost je samo sredstvo za uspavljivanje.
Ludwig Wittgenstein
Cijela ideja četvrte industrijske revolucije vrti se oko spajanja fizičkih i digitalnih tehnologija. Koristeći se nadolazećim tehnologijama, proizvođači se mogu služiti povezanim sustavima, kako bi dobili veću kontrolu nad proizvodnim procesima, te povećali efikasnost.
Ideju pametne proizvodnje definirali su stručnjacio odjela za eCommerce Nacionalnog instituta za standard i tehnologiju u SAD-u kao “potpuno integrirane, kolaborativne proizvodne sustave koji reagiraju u realnom vremenu, kako bi zadovoljili promjenjive potrebe i uvjete u tvornici, opskrbnoj mreži i potražnji od strane klijenata.”
Kako su sustavi međusobno povezani?
IoT je sastavni dio povezane ekonomije. Mnogi proizvođači već koriste IoT rješenja za praćenje opskrbe u svojim tvornicama, osuvremenjuju svoje kontrolne centre i povećavaju svoju analitičku funkcionalnost integriranjem suvremenih kompjuterskih sustava, čiji algoritmovi mogu predvidjeti potrebe proizvodnje .
Zbog toga je povezanost uz pomoć 5G mreže postala ključni element. Na tržištu koje se u potpunosti oslanja na uređaje čija funkcionalnost ovisi o nesmetanom protoku digitalnih podataka, veće brzine i minimalno kašnjenje koje omogućava 5G mreža su neophodne.
Na primjer, za učinkovitu upotrebu robota, autonomnih vozila, sustave regulacije prometa (zračnog, kopnenog i pomorskog) i kontrolu sigurnosti prometa, za funkcioniranje elektronskih uređaja poput mobitela, pametnih satova, pametnih sijalica, video igara, za sustave bezkontaktnog plaćanja, prijenos novca, komunikaciju putem mobilnih aplikacija itd.
Svaka industrijska revolucija sa sobom donosi teške poremećaje u tržišnim ekonomijama. Firme koje nisu spremne za novu tehnologiju se počinju boriti za opstanak i vrlo često propadaju ukoliko ne moderniziraju svoje poslovanje. Ovo se najbolje može vidjeti kroz događanja tijekom 2020.g. Čak je i običan čovjek doveden u situaciju da, ponekad bez mogućnosti izbora počinje koristiti mobilne aplikacije i internetske stranice kako bi došao do osnovnih životnih potreba. Ovo je posebno izraženo kod gradskog stanovništva.
Više nego ikada, obrazovanje je postalo garancija stabilne životne egzistencije. Međutim, mudri su oni koji pažljivo odabiru svoj životni poziv. Neophodno je budno pratiti nadolazeće globalne trendove, te dostupne opcije obrazovanja posebice putem interneta. Također je jednako važno odabrati životni poziv u struci koju volimo.
U nekim od naših budućih članaka, pokušat ćemo ponuditi odgovor na pitanja kao što su:
Da li je COVID-19 slučajno ubrzao četvrtu industrijsku revoluciju ili se iza agende Svjetskog ekonomskog foruma krije pažljivo isplanirana globalna budućnost? Kolika je sloboda izbora pojedinca da usvoji suvremenu tehnologiju u svojem svakodnevnom životu? Što će nam biti nametnuto i što svaki pojedinac može napraviti kako bi izbjegao štetne posljedice po društveni život i zdravlje? Potražit ćemo savjete stručnjaka.