Nedavno je objavljena studija danskih znanstvenika koji su usporedili rezultate širenja virusa na dva slična područja zemlje gdje je jedan dio stanovništva bio pod čvrstim lockdownom, a drugi ne – i pokazalo se da razlike u širenju virusa među njima nije bilo.
Također, francuska studija je nedavno usporedila rezultate među preko stotinu zemalja diljem svijeta u odnosu na mjere koje su njihove vlade nametnule i također su došli do zaključka da nikakve represivne mjere nemaju značajan utjecaj na stopu smrtnosti od covida.
A sada bomba – vjerojatno najznačajniji rad do sada. Autori su Eran Bendavid, Christopher Oh, Jay Bhattacharya i John P.A. Ioannidis, ugledni profesori medicinskih predmeta na prestižnom sveučilištu Stanford u SAD-u. Njihova studija, objavljena nakon “peer reviewa” (pregleda i odobrenja drugih stručnjaka) u znanstvenom časopisu European Journal of Clinical Investigation, razvrstala je države i područja u dvije temeljne kategorije: tvrde mjere i mekane mjere.
Tvrde mjere uključuju zapovijed “ostani doma” i zabranu rada za pojedine biznise, a “mekane mjere” znače preporuku distanciranja, zabranu većeg okupljanja i preporuku izbjegavanja mjesta gdje može doći do gužve. Usporedili su rezultate širenja virusa između tih dviju kategorija kako bi dobili odgovor na pitanje utječe li lockdown značajnije na virus od blagih mjera. Posebno su razmatrali Švedsku i Južnu Koreju, koje nisu implementirale lockdown, i usporedili ih s regijama u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Iranu, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj i SAD-u – onim dijelovima tih zemalja gdje su implementirane čvrste mjere ili lockdowni.
Na kraju zaključuju:
“Iako se male koristi ne mogu isključiti, ne nalazimo značajne koristi od uvođenja restriktivnijih mjera u odnosu na područja s blažim mjerama. Slična smanjenja zaraze pod lockdownom mogu se postići i manje restriktivnim intervencijama.”
Cijelu studiju pročitajte ovdje.
Preuzeto sa: liberal.hr
Danska studija: https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.12.28.20248936v1
“[Prije] intervencije nismo pronašli statistički značajne razlike između dvije skupine općina. Snažna sličnost u stopama zaraze u različitim vremenskim razdobljima prije intervencije snažno podupire tretiranje zaključavanja kao stvarni kvazi-prirodni eksperiment.”
Francuska studija: https://doi.org/10.3389/fpubh.2020.604339
“Strogoća mjera kojima se bori protiv pandemije, uključujući lockdown, nije povezana sa stopom smrtnosti”, piše u studiji.
“Zemlje koje su već doživjele stagnaciju ili nazadovanje životnog vijeka, s visokim prihodima i stopama nezaraznih bolesti, plaćaju najvišu cijenu covida. Taj teret nisu ublažile strože javne odluke o mjerama. Inherentni čimbenici unaprijed su odredili smrtnost od Covida-19: njihovo razumijevanje može poboljšati strategije prevencije povećanjem otpornosti stanovništva boljom tjelesnom spremnošću i imunitetom”
Američka studija: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1111/eci.13484
“Iako se male koristi ne mogu isključiti, ne nalazimo značajne koristi od uvođenja restriktivnijih mjera u odnosu na područja s blažim mjerama. Slična smanjenja zaraze pod lockdownom mogu se postići i manje restriktivnim intervencijama.”
Ostale studije: https://www.aier.org/article/lockdowns-do-not-control-the-coronavirus-the-evidence/
