Dezinfekcija ruku može potjerati bakterije u biofilmove i možemo očekivati u narednom periodu superrezistentne slojeve bakterija koje su produkt ovakvog ponašanja. Isto je i s maskama. Sve je dvosjekli mač. Ni na svjetskoj razini to nije dobro izbalansirano. Nije točno da nošenje maski u općoj populaciji nema negativne učinke. One imaju negativan učinak na kardiopulmonalna kondiciju, rekao je i dodao da je nevjerojatno da se maske daju trudnicama na porođaju, a poslije im se mora dati kisik jer nisu mogle disati
Znanstvenici instituta Ruđer Bošković došli su do važnog otkrića, bakterije nisu jednostanični već višestanični organizmi
O ovom važnom otkriću u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorio je genetičar i voditelj istraživanja prof. dr. Tomislav Domazet-Lošo s Instituta “Ruđer Bošković” i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Otkriće koje će možda mijenjati i udžbenike
– Godinama smo učili da su bakterije jednostanična bića, od njih sve počinje, a možda ima i nešto manje od tih bakterija. S ovim vrlo važnom otkrićem možda će se i mijenjati udžbenici. Do sada smo učili da je prvi život počeo kao jedna stanica i de ta stanica na sliči našim današnjim bakterijama, govori Domazet-Lošo.
Naglasio je da su proučavanjem bakterija, njihovim bakterijskim biofilmom koji se ponaša kao embriji, kao pravi višestanični organizam (prvi fosili od prije 3,5 milijarde godina bili su biofilmovi), može se zaključiti da je prvi život zapravo bio višestanični.
Prvi život bio je složen
Pretpostavka da se organizmi razvijaju od jednostavnih prema složenima, ukorijenjeno je u javnom znanju i čak u evolucijskoj biologiji. Prof. dr. Domazet-Lošo rekao je da ovaj rad dokazuje da to ne mora tako biti u biologiji, to mijenja paradigmu, pokazuje da je prvi život bio složen na samom početku i da je došlo do nekakve simplifikacije, kasnije i diversifikacije. Dodao je da imaju još jedan projekt koji se bavi upravo time, dinamikom promjene složenosti kroz evolucijsko vrijeme.
Postoji li nešto prije bakterija?
– Ono što vidimo da modeli predživota ili protostanica upravo kreću od nečega što je grupa protobiofilmova. Od samoga početka bila je zajednica, grupa. Nije bilo nikakvog socijalnog distanciranja, nitko nije bio solo, ni onda pa ni danas, rekao je Domazet.
Istraživanje je najavljeno 2014. godine u emisiji Dobro jutro, Hrvatska
Upravo je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska 2014. godine prof. dr. Domazet-Lošo najavio ovo istraživanje bakterija. Tada je iznio tezu da bi mogli doći do rezultata na kojima su radili 8 godina, do pronalaska da su biofilmovi zapravo višestanični organizmi.
Znanstvenici koji su radili na ovom istraživanju većinom su iz Hrvatske, a okupljali su timove iz Laboratorija za evolucijsku genetiku na IRB-u, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Chalmers Sveučilišta u Göteborgu i Tehničkog sveučilišta u Danskoj.
Hoće li doći do promjena u liječenju bakterijskih infekcija?
– Apsolutno, bakterijske infekcije, u smislu biomedicine, vezane su uz teže oblike bolesti koji nastaju kada bakterije uđu u stanje biofilma, a to ne želimo da se dogodi. Pokušat ćemo istraživati načine i modalitete u kojima patogene bakterije prelaze u nekakve biofilmove kako bi mogli modulirati te procese. Moramo znati da u biologiji ništa nije sterilno. Ideje da ćemo sve dezinficirati, maknuti je pogrešno. Tako bakterije guramo u biofilmove. Kada je patogene bakterije u biofilmu ona je i do 1000 puta rezistentnija na antibiotike, rekao je Domazet-Lošo.
Što znači da je bakterija u biofilmu?
– Kod same infekcije, u kontaktu ste s pojedinačnim bakterijama koje se onda počnu razmnožavati. Ako to razmnožavanje krene u situaciju da te bakterije počnu komunicirati i izlučivati ekstracelularni Matrix kojim se štite, dolazi do stanične komunikacije, čak i slanje električnih signala, kao što imamo u živčanom sustavu između bakterijskih stanica, onda dolaze u jednu jako pametno formu, koju je teško eliminirati ili zamijeniti s nečim drugim, rekao je Domazet-Lošo.
Virusi imaju i pozitivno i negativno ulogu
Virusi su integralni dio ove priče, rekao je prof. Domazet-Lošo i naglasio da ljudski organizam gledamo kao ekosistem u kojem virusi igraju i pozitivnu i negativnu ulogu i nema eliminacija. Rekao je da se u ovoj situaciji s Covidom 19 premalo pažnje poklanja negativnim aspektima mjera koje primjenjujemo.
– Dezinfekcija ruku može potjerati bakterije u biofilmove i možemo očekivati u narednom periodu superrezistentne slojeve bakterija koje su produkt ovakvog ponašanja. Isto je i s maskama. Sve je dvosjekli mač. Ni na svjetskoj razini to nije dobro izbalansirano. Nije točno da nošenje maski u općoj populaciji nema negativne učinke. One imaju negativan učinak na kardiopulmonalna kondiciju, rekao je i dodao da je nevjerojatno da se maske daju trudnicama na porođaju, a poslije im se mora dati kisik jer nisu mogle disati.
Pozitivne kritike recenzenta
Ovaj rad je objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Molecular Biology and Evolution, a Domazet-Lošo pretpostavlja da će imati snažan utjecaj na niz područja znanosti, od mikrobiologije i evolucijske biologije pa sve do različitih područja u medicini. Prvi puta su 3 anonimna recenzenta napisala svoje kritike koje su bile pozitivne, vrlo konstruktivne.
– Ono što je po meni ključno naglasiti je to da ništa u biologiji nema smisla osim u svjetlu evolucije. Isto tako ništa u biomedicini nema smisla osim u svjetlu evolucije. Zato se evolucijski način razmišljanja općenito jako važan. S njima možemo doći do ovako velikih otkrića. Isto tako puno dublje možemo razumjeti ono što nam se danas događa. Za dobro istraživanje trebaju pametni ljudi, puno vremena i puno novaca. Ne može se ni bez jednog od ova 3 elementa, rekao je Domazet-Lošo.
