Najnovije istraživanje s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington pokazalo je da oni koji su preboljeli blagi oblik bolesti razvijaju stanice koje mogu doživotno stvarati antitijela
Mjesecima nakon oporavka od blažih oblika C0VIDA-19, ljudi još uvijek imaju imunološke stanice u svom tijelu koje izbacuju antitijela protiv virusa koji uzrokuje bolest C0VID-19, tvrde u studiji koju je proveo tim istraživača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington u St.Louis-u. Takve stanice mogle bi trajati cijeli život i cijelo vrijeme izbacivati antitijela.
Nalazi objavljeni 24. svibnja 2021. godine u časopisu Nature sugeriraju da blaži slučajevi C0VIDA-19 ostavljaju zaražene s trajnom zaštitom antitijelima i tvrde da bi kod njih ponovljeni slučajevi bolesti bili vrlo neuobičajeni.
“Prošle jeseni bilo je izvještaja da antitijela nestaju ubrzo nakon infekcije virusom koji uzrokuje bolest C0VID-19, a glavni mediji su to protumačili da imunitet ne traje dugo“, rekao je stariji autor Dr. sc. Ali Ellebedy, izvanredni profesor patologije i imunologije, medicine i molekularne mikrobiologije. „Ali to je pogrešno tumačenje podataka. Normalno je da razina antitijela opada nakon akutne infekcije, ali ne pada na nulu; ona se poravnava. Ovdje smo pronašli stanice koje proizvode antitijela kod ljudi 11 mjeseci nakon prvih simptoma. Te će im stanice živjeti i stvarati antitijela do kraja njihovih života. To je snažan dokaz za dugotrajni imunitet.“
Tijekom virusne infekcije imune stanice koje stvaraju antitijela brzo se množe i cirkuliraju u krvi, podižući razinu antitijela visoko. Jednom kada se infekcija riješi, većina takvih stanica odumire, a razina antitijela u krvi opada. Mala populacija stanica koje proizvode antitijela, zvane dugovječne plazme, migriraju u koštanu srž i tamo se nastanjuju, odakle neprestano izlučuju nisku razinu antitijela u krvotok kako bi se zaštitile od novog susreta s virusom.
Ključ za utvrđivanje dovodi li preboljevanje C0VIDA-19 do dugotrajne zaštite organizma antitijelima, shvatio je Ellebedy, leži u koštanoj srži. Da bi otkrio nalaze li se u onima koji su se oporavili od blažih oblika C0VIDA-19 dugotrajne plazmatske stanice koje proizvode antitijela posebno ciljana na SARS-CoV-2 koji uzrokuje C0VID-19, Ellebedy se udružio s koautoricom Izv. prof. Iskrom Pušić, dr. med., i s koautoricama Izvr. prof. dr. sc. Rachel Presti, dr. med. i Doc. dr. sc. Jane O’Halloran, dr. med., s kojima je već surađivao na projektu praćenja razine antitijela u uzorcima krvi preživjelih od COVIDA-19 .
Tim je već upisao 77 sudionika koji su davali uzorke krvi u intervalima od tri mjeseca, počevši otprilike mjesec dana nakon početne infekcije. Većina sudionika imala je blage oblike C0VIDA-19; samo njih šest je bilo hospitalizirano.
Uz Pusićevu pomoć, Ellebedy i kolegice dobili su koštanu srž od 18 sudionika istraživanja, sedam ili osam mjeseci nakon početnih infekcija. Pet ih se vratilo četiri mjeseca kasnije i dalo je drugi uzorak koštane srži. Za usporedbu, znanstvenici su također dobili koštanu srž 11 ljudi koji nikada nisu imali C0VID-19.
Kao što se i očekivalo, razina antitijela u krvi sudionika koji su preboljeli C0VID-19 brzo je pala u prvih nekoliko mjeseci nakon infekcije, a zatim se uglavnom poravnala, s tim da su neka protutijela bila uočljiva i 11 mjeseci nakon infekcije. Nadalje, 15 od 19 uzoraka koštane srži onih koji su imali C0VID-19 sadržavali su stanice koje proizvode antitijela, posebno ciljane na virus koji uzrokuje C0VID-19. Takve stanice mogle su se naći četiri mjeseca kasnije kod pet osoba koje su se vratile kako bi dale drugi uzorak koštane srži. Nitko od 11 ljudi koji nikada nisu imali COVID-19 nije imao takve stanice koje proizvode antitijela u koštanoj srži.
“Ljudi s blagim oblicima C0VIDA-19 uklanjaju virus iz svog tijela dva do tri tjedna nakon infekcije, tako da ne bi bilo virusa koji pokreće aktivni imunološki odgovor sedam ili 11 mjeseci nakon infekcije“, rekao je Ellebedy. “Te se stanice ne dijele. One miruju, borave u koštanoj srži i luče antitijela. To rade otkada se infekcija riješila i to će raditi u nedogled.“
Ljudi koji su zaraženi i nikada nisu imali simptome također mogu imati dugotrajni imunitet, nagađaju istraživači. Međutim, tek treba istražiti hoće li i oni koji su podnijeli ozbiljniju infekciju biti zaštićeni od budućeg napada bolesti, rekli su.
“Moglo bi ići u bilo kojem smjeru“, rekao je prvi autor Dr. Jackson Turner, predavač patologije i imunologije. „Upala igra glavnu ulogu u ozbiljnom C0VIDU-19, a previše upale može dovesti do oštećenih imunoloških odgovora. S druge strane, razlog zašto se ljudi stvarno razbolijevaju često je taj što u tijelu imaju veliku količinu virusa, a imati puno virusa može dovesti do dobrog imunološkog odgovora. Dakle, nije jasno. Moramo ponoviti studiju na ljudima s umjerenim do teškim infekcijama kako bismo shvatili je li vjerojatno da će biti zaštićeni od ponovne infekcije.“
Ellebedy i kolege sada proučavaju inducira li i cijepljenje dugovječne stanice koje proizvode antitijela.
Turner JS, Kim W, Kalaidina E, Goss CW, Rauseo AM, Schmitz AJ, Hansen L, Haile A, Klebert MK, Pusic I, O’Halloran JA, Presti RM, Ellebedy AH. “Infekcija SARS-CoV-2 inducira dugovječne plazma stanice koštane srži u ljudi” (engl. SARS-CoV-2 infection induces long-lived bone marrow plasma cells in humans. Nature. 24. svibnja 2021. DOI: 10.1038 / s41586-021-03647-4
Ovu su studiju podržali Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti Nacionalnog instituta za zdravstvo (NIH), brojevi potpora U01AI1419901, U01AI150747 i 5T32CA009547 i brojevi ugovora HHSN272201400006C, HHSN272201400008C i 75N93019C00051; Norveško vijeće za istraživanje, grant broj 271160; i Nacionalna poslijediplomska škola Sveučilišta u Oslu iz biologije infekcija i antimikrobnih sredstava, broj potpore 249062. U ovoj su studiji korišteni uzorci dobiveni iz biološkog spremišta COVID-19 Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Washingtonu, podržanog od NIH / Nacionalnog centra za unapređenje translacijskih znanosti, broj potpore UL1 TR002345 .
1500 fakultetskih liječnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Washingtonu također je medicinsko osoblje dječjih bolnica Barnes-Jewish i St. Louis. Medicinski fakultet vodeća je ustanova u medicinskim istraživanjima, poučavanju i njezi pacijenata, a SAD News & World Report neprestano je svrstava među vodeće medicinske škole u zemlji. Zahvaljujući povezanosti s dječjim bolnicama Barnes-Jewish i St. Louis, Medicinski fakultet povezan je s BJC HealthCare.
Izvor: https://medicine.wustl.edu/news/good-news-mild-covid-19-induces-lasting-antibody-protection/
Prijevod: Dokumentarac
