Je li Republika Hrvatska okupirana zemlja suspendirane demokracije i tko je dopustio paraustavnom tijelu “Stožer” da provodi medicinsku diktaturu?

Pogledajmo što o tome kažu najviši predstavnici vlasti Republike Hrvatske, predsjednik, vlada i suci Ustavnog suda?

Podjela vlasti u demokratskim društvima

Dioba ili podjela vlasti, jedno od načela organizacije vlasti po kojem tri osnovne funkcije vlasti – zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, obavljaju različita državna tijela. Ono se oblikovalo u doba borbe građanskog staleža za osvajanje političke vlasti u uvjetima apsolutne monarhije, u kojoj su sve tri funkcije vlasti bile spojene u monarhovoj osobi. Izvorno načelo diobe vlasti jedan je od temeljnih elemenata građanske političke i ustavno-pravne doktrine u XVII. i XVIII. st. Najpotpunije ga je, u djelu Duh zakona (De l’esprit des lois, 1748), izrazio francuski pisac Montesquieu: tri osnovne državne funkcije vlasti – zakonodavna, izvršna i sudbena – treba da obavljaju različita državna tijela. Ona se međusobno moraju nadzirati i ograničavati u djelovanju kako ni jedno od njih ne bi zloupotrijebilo vlast na štetu slobode i pravne sigurnosti građana

Od usvajanja novog Ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Hrvatski sabor predstavlja zakonodavnu, a predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske predstavljaju izvršnu vlast. Sudbenu vlast obavljaju Ustavni, Vrhovni i ostali sudovi.

Da bi demokratsko društvo opstalo vladajuće trojstvo: izvršna, zakonodavna i sudbena vlast moraju ostati odvojene, poštujući Ustav i zakone kojima je uspostavljena vlast. U suprotnom je demokratsko društvo osuđeno na propast, a vrata su širom otvorena uspostavi apsolutne vladavine odnosno diktature.

Trodioba vlasti

• Zakonodavna vlast

Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana, nositelj zakonodavne vlasti i “kontrolor” izvršne. Zastupnici se na temelju općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine, a u Saboru ih može biti najmanje 100, a najviše 160. Parlamentarni se izbori održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Sabora. Sabor je jednodomni parlament otkad je 28. ožujka 2002. prestao raditi županijski dom, ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika, a odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, provodi građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti, odlučuje o promjeni državnih granica, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti koji su mu odgovorni, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

• Izvršna vlast

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti zemlje. Predsjednik se bira na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Nitko ne može imati mandat više od dva puta.

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom, a njezin ustroj, način rada i odlučivanja propisani su Zakonom o Vladi RH i poslovnikom Vlade. Ona predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlaže državni proračun i završni račun, provodi zakone i druge odluke Sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave, brine se o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi, obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru, a čine je predsjednik, potpredsjednici i ministri. Na temelju saborske odluke o iskazivanju povjerenja Vladi, rješenje o imenovanju premijera donosi predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi premijer uz supotpis predsjednika Sabora.

• Sudbena vlast (Ustavni, Vrhovni i ostali sudovi)

Sudbenu vlast, koja je samostalna i neovisna, obavljaju sudovi koji sude na temelju Ustava i zakona. Vrhovni sud, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Ustavni sud, sastavljen od 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor na osam godina, odlučuje o suglasnosti zakona i drugih propisa s Ustavom i zakonom, odlučuje u povodu ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih i drugih tijela, rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, odlučuje o odgovornosti predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može zabraniti njihov rad, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i dr.

Glavni mediji hrane uvjerenje da krizom upravljaju stručnjaci iz javnog zdravstva, pa pogledajmo na temelju čega je nacionalno tijelo donijelo proglas o pandemiji, koja je bila pokriće da se građanima protuustavno suspendiraju određena osnovna ljudska prava i slobode. Je li se Republika Hrvatska iz demokratskog društva do daljnjega preobrazila u apsolutnu vladavinu kojom upravlja paraustavno tijelo Stožer civilne zaštite? Procijenite sami.

Jesmo li postali taoci paraustavnog tijela Stožera civilne zaštite u trenutku kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju?

Sukladno članku 3. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 47/20)  ako je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, aktivira se članak 47. istog zakona kada tzv. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, može narediti posebne sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti:

Odluke stožera civilne zaštite su u uskoj vei s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, jedna od kontrolirajućih institucija hrvatskog zdravstva kojom se rukovodi Stožer, djeluje kao lokalna ispostava UN-ove Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od kojih prima smjernice (naredbe) za svoje javnozdravstveno djelovanje.

Svjetska zdravstvena organizacija nije službeno tijelo Republike Hrvatske, niti Republika Hrvatska može utjecati na njezino poslovanje, preporuke i odluke, kao što ta organizacija uslijed eventualnih vlastitih pogrešaka nema odgovornost prema Republici Hrvatskoj, niti naše zakonodavstvo može eventualno sankcionirati prekršitelje zakona unutar te organizacije.

Svjetska zdravstvena organizacija i proizvodnja lažnih pandemija

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, engl. World Health Organization posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva. Sjedište joj je u Genevi u Švicarskoj. WHO je osnovn od UN-a 7. travnja 1948. godine, a taj dan se obilježava kao Svjetski dan zdravlja. Dokumente o osnivanju organizacije potpisale su 63 države. Prvi predsjednik skupštine WHO-e bio je prof. Andrija Štampar. O tome smo više pisali ovde.

Trenutni generalni direktor WHO-a je Tedros Adhanom koji je svoj petogodišnji mandat započeo 1. srpnja 2017. WHO je nasljednica Zdravstvene organizacije (engl. Health Organisation), agencije Lige naroda. Više o vodstvu Svjetske zdravstvene organizacije pisali smo ovdje.

Naime, WHO je miljama daleko od neprofitne međunarodne organizacije u kojoj djeluje najbolji tim znanstvenika i medicinskih stručnjaka svih zemalja svijeta s ciljem očuvanja svjetskog zdravlja, kako se ta organizacija voli prikazivati kroz glavne medije. Još je dalje od „zdravstvene“ organizacije, u smislu brige za zdravlje svakog pojedinca, s obzirom na to da njen rad većinom sponzoriraju privatne osobe i zaklade najbogatijih, ulažući ogromna financijska sredstva koja daleko premašuju ukupno uložena sredstva najbogatijih zemalja svijeta potrebna za njezino funkiconiranje, a sve kako bi im se omogućilo da provedu vlastite globalne planove i ostvare svoje privatne interese.

Da se radi o organizaciji koja je leglo korupcije u kojoj se prvenstveno isprepliću interesi farmaceutskih kompanija i medicinskih službenika, a najmanje se brine o zdravlju populacije, mogli smo jasno svjedočiti i prilikom proglašenja prošle pandemije Svinjske gripe. Naime, WHO je 11. lipnja 2009. god. izvijestila sve svoje članice da je proglasila pandemiju nove gripe A (H1N1), prvu globalnu pandemiju u 21. stoljeću. U priopćenju poslanom zdravstvenim vlastima zemalja članica, WHO je izjavila da je nakon izvanredne sjednice sa svojim stručnjacima odlučila povisiti stupanj uzbune zbog pandemije s petog na najviši, šesti stupanj. Dugo očekivana odluka o proglašenju pandemije znanstvena je potvrda brzog širenja novog virusa gripe koja će nagnati proizvođače lijekova da ubrzaju proizvodnju cjepiva, a vlade da izdvoje više novca za suzbijanje širenja virusa.

Pandemija je proglašena prijevarom. 2011. godine Odbor za zdravstvo EU potvrdio da postoje dokaza o financijskim vezama stručnjaka SAGE-e (tijelo WHO-a koje proglašava pandemiju) i farmaceutskih tvrtki koje proizvode cjepiva protiv svinjske gripe poput GSK-a, Novartisa i Rochea, čiji je antivirusni lijek Tamiflu postao neizostavni dio prevencije. Njemački parlamentarac dr. Wolfgang Wodarg, predsjednik Odbora za zdravstvo parlamentarne skupštine Vijeća Europe, inače liječnik, epidemiolog i stručnjak za bolesti pluća, ocijenio je da je pandemija svinjske gripe zapravo “jedan od najvećih medicinskih skandala koji se ikad dogodio jer su vlade diljem svijeta nasjele na napuhane brojeve oboljelih i umrlih”. U tekstu rezolucije kaže sljedeće:

“u cilju promoviranja svojih cjepiva i lijekova protiv gripe, farmaceutske tvrtke utjecale su na znanstvenike i službene agencije odgovorne za javno zdravstvo. To je u konačnici rezultiralo rasipanjem sredstva, a što je još gore, milijuni zdravih ljudi nepotrebno su izloženi riziku nepoznatog i nedovoljno testiranog cjepiva”.

Posljedice svinjske pandemije pokazale su se minornima. Zarade farmaceuta astronomskima. Osvijestilo se i samo Vijeće Europe. Pokrenuli su istragu i otkrili brojne nepravilnosti. Pandemija je prozvana najvećim skandalom u medicinskoj povijesti. “British Medical Journal također je izvijestio kakao se radilo o pretjeranoj histeričnoj kampanji farmaceutske industrije isključivo zbog njihove zarade”, dodala je Burgermeister. Novinarka jednog od najuglednijih svjetskih stručnih glasila, dovela je Svjetsku zdravstvenu organizaciju u izravnu vezu s farmaceutima.

Istraživanje British Medical Journala i Ureda za istraživačko novinarstvo (Bureau of Investigative Journalism) otkrilo je da su trojica stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Fred Hayden (University of Virginia), dr. Arnold Monto (University of Michigan) i dr. Karl Nicholson (Leicester) dobivali novac od farmaceutskih kompanija koje proizvode lijekove protiv virusa tzv. svinjske gripe. Kako piše britanski The Guardian, doznalo se da su oni bili na platnoj listi nekoliko kompanija koje su financirale njihova istraživanja i plaćale ih u zamjenu za konzultantske usluge, a WHO je slušao savjete te trojice stručnjaka i u jeku priče o virusu A (H1N1) pozvao vlade svih zemalja da stvore zalihe cjepiva. Hrvatsko Ministarstvo zdravstva također je naručilo milijun i pol doza cjepiva, a daljnja narudžba je otkazana kada se otkrilo da nema nikakve epidemije. Radilo se o prijevari Svjetske zdravstvene organizacije o pandemiji Svinjske gripe koje nikada nije bilo, s ciljem da se plasiraju cjepiva koja su već bila spremna za prodaju. Više o milijunskim isplatama žrtvama cjepiva protiv svinjske gripe smo pisali ovdje.

Isto tako, prema Associated Pressu, WHO redovito troši oko 200 milijuna dolara godišnje na putne troškove, više nego što ih troši za rješavanje problema mentalnog zdravlja, HIV / AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Pa je tako 2016. godine Margaret Chan, generalna direktorica WHO-a tijekom posjete zapadnoj Africi od siječnja 2007. do lipnja 2017. godine, boravila u hotelskoj sobi po cijeni noćenja pd 1.000 dolara.

To je samo vrh ledenog brijega, a svjedno bi trebalo biti dovoljno da se u nacionalnom zdravstvu svake zemlje svijeta izvrši potpuna rekonstrukcija prioriteta, vodstvo takve koruptivne organizacije strogo osudi, a njezine preporuke prestanu slijediti za sva vremena. No, izgleda da našoj zemlji nije bilo dovoljno da nauči puhati na hladno kada je koruptivna hobotnica, Svjetska zdravstvena organizacija, ponovno proglasila pandemiju. Ovoga puta od nove bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2.

Zbog toga danas imamo Plandemiju koja je postala pokriće za rastuću suspenziju osnovnih sloboda, temljenih ljudskih prava i demokracije, te za uvođenje medicinske diktature kojoj se ne nazire kraj….pa nam tako šefica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ Alemka Markotić koja, premda nije član Stožera civilne zaštite, no nerijetko istupa u njihovo ime, kaže da nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije:

“Nula nije jedini kriterij. Većina zemalja nije proglasila kraj, tu je niz faktora.”

Taj dio zaista nema veze s onim stručnim dijelom koji pokušava upravljati krizom, ali itekako ima veze s onim drugim, političkim dijelom koji je takvo stanje proizveo te ga želi trajno zadržati.

Što se događa po pitanju demokracije, zakonodavstva i Ustava, temeljnog pravnog akta naše zemlje, zbog provođenja izvanrednih mjera Stožera tijekom pandemije, već su se oglasili oni moralniji i hrabriji suci Ustavnog suda, ali i predsjednik Republike Hrvatske, pokušavši objasniti da je vladavina demokracije završila, da je tijelo koje donosi odluke o mjerama s apsolutim ovlastima paraustavno te da je započela vladavina diktature.

Međutim, očigledno je da njihove riječi nisu svi čuli, niti najbolje razumjeli. Pa pogledajmo ponovno što su nam o tome točno rekli najviši predstvanici izvršne i sudbene vlasti u Hrvatskoj:

Ustavni sudac RH Andrej Abramović: Hrvatska je suspendirala demokraciju, te uvela diktaturu!

30. ožujka 2020. godine za pravni časopis IUS-INFO Ustavni sudac Republike Hrvatske Andrej Abramović izjavljuje „Nacionalni stožer za krizna stanja nije imao zakonsko pravo 23. ožujka donijeti odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta. Zakonom o sustavu civilne zaštite, a ni njegovom dopunom koju je Sabor usvojio 18. ožujka takva ovlast Nacionalnom stožeru nije dana. Mjere za suzbijanje širenje koronavirusa su nužne, ali trebaju ih donositi tijela koja su predviđena Ustavom i zakonom te u procedurama koje su propisane ustavom i zakonom. Ne može se na Stožer civilne zaštite novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijeti ovlasti svih tijela iz svih zakona jer to znači suspenziju demokracije, de facto diktaturu“

“Nema te nužde koja opravdava postupanje mimo zakona i Ustava jer i Ustav i zakoni reguliraju stanje nužde. Ne čini zajednici najbolje onaj tko traži prečace već onaj koji održava putove. Procedura je glavna zaštita demokracije, a dugoročno gledano šteta na demokraciji veća je od štete izazvane bilo kakvim virusom”, zaključio je ustavni sudac.

Predsjednik RH Zoran Milanović: Stožer civilne zaštite nije legalno tijelo Republike Hrvatske koje može donositi odluke za hrvatske građane, on je paraustavno tijelo!

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović gostovao je u Intervjuu tjedna u Točki na tjedan koji je objavljen 26. srpnja 2020. godine na portalu N1TV gdje između ostalog javnosti objašnjava da Stožer civilne zaštite nije legalno, već paraustavno tijelo kojemu je dopušteno da gazi osnovna ljudska prava i postepeno uvodi apsolutnu vladavinu: “Je li stanje u kojem živimo normalno i redovno? Naravno da nije. Izvanredno stanje nije samo rat. Ovo je prirodno-ekonomska katastrofa. Temeljem toga, nama se ograničavaju određena prava. Ona su u početku apsolutna, ali ne možeš živjeti u zajednici u kojoj su ti prava apsolutna, a obveze nikakve“, rekao je predsjednik.

Komentirao je i ulogu Nacionalnog stožera civilne zaštite. “Nije normalno da grupa ljudi koja nije birana od naroda određuje koliko ljudi smije biti na svadbi. Ja sam za to da idemo u inicijalnu odluku dvotrećinskom većinom. Vlada treba punomoć za to koliko će ljudi biti na svadbi, ja bih im je dao da mogu“.

“Druga varijanta je da pođeš divljati pružati otpor. Možeš napraviti ogromnu štetu, poigravati s državom, ne potpisivati ništa, provocirati Sabor i Ustavni sud da te smijene, moguće je da predsjednik poludi, da se obraća direktno Ustavnom sudu, kaže da je zakon neustavan i ne potpiše ga. Po Ustavu predsjednik mora u roku sedam dana potpisati Zakon. Da to napravim netko bi rekao da rušim sistem. Stožer je paraustvano tijelo!” rekao je Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

“Imamo primjer Zakona o zaštiti kućanstva od zaraznih bolesti koji je mijenjan kad se vidjelo da Stožer to radi u vakuumu. Zakon je propisivao jedan niz mjera, a sad nešto više, je li kod donošenja tog zakona itko imao na pameti pandemiju golemih razmjera gdje će se odluke primjenjivati prema svima na tako dugo razdoblje? Pričali smo o filmu Variola vera, blokirate bolnicu, kvart, ovdje je cijela država bila blokirana. Odluke traju već mjesecima“, rekao je predsjednik.

Vlada RH: Stožer civilne zaštite je legalno tijelo čiji pravni temelj između ostalog je članak 16. Ustava Republike Hrvatske!?

Nakon što je predsjednik Zoran Milanović gostujući u Točki na tjedan izjavio da Stožer kojemu je dopušteno da donosi odluke koja povrjeđuju osnovna ljudska prava, ustvari nelegalno paraustavno tijelo, što bi za sve građane Republike Hrvatske trebao biti iznimno zabrinjavajuće te poziv na buđenje i pružanje otpora, oglasila se i Vlada RH koja u pomalo duhovitom tonu, neprilično ozbiljnosti teme, odgovara Predsjedniku pozivajući se na jednu njegovu stariju usporedbu koronavirusa s karijesom:

“Neobično je da predsjednik Republike s jedne strane želi da koronavirus prihvatimo poput karijesa, a s druge strane zaziva proglašenje izvanrednog stanja tj. aktivaciju članka 17. Ustava. Odluke stožera nisu ustavno dvojbene, niti političke. One se donose temeljem uputa struke i prvenstveno s ciljem zaštite života i zdravlja naših građana.

Pravni temelj za donošenje Odluka Stožera su Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakon o civilnoj zaštiti te članak 16. hrvatskog Ustava.

Ograničenja donesena radi sprječavanja širenja koronavirusa i zaštite ljudskih života bila su razmjerna i balansirana, što je također u skladu s Ustavom. Stožer će nastaviti raditi odgovorno i kvalitetno svoj posao i pripremati nove mjere za sprječavanje širenja zaraze, prateći dalje razvoj epidemiološke situacije“, poručili su iz Vlade.

Ustavni sudac RH Goran Selenac: Članak 16. Ustava nije pravni temelj za ovlasti ‘stožera’. Ustav niti jednim svojim slovom ne spominje ‘stožer’ pa stoga tvrdnja da ‘stožer’ postupa na temelju tog članka ne može biti ispravna. Isti nije temelj njihovih ovlasti već ograničenje njihovog postupanja!

Međutim, 29. srpnja 2020. godine u 8:53 sati na svom facebook profilu javio se Ustavni sudac Republike Hrvatske Goran Selenac (objavio je i Novi list) koji je potvrdio ono što je Predsjednik izjavio, a opovrgao ono što je izjavila Vlada:

“Potaknut medijskim izvještajima vezanim uz ovlasti ‘Nacionalnog stožera civilne zaštite’, možda je korisno malo pojašnjenje u svrhu preciznosti i jasnoće informacija.

‘Stožer’ ne postupa ‘na temelju čl. 16. Ustava’. Članak 16. Ustava nije pravni temelj za ovlasti ‘stožera’. Ustav niti jednim svojim slovom ne spominje ‘stožer’ pa stoga tvrdnja da ‘stožer’ postupa na temelju čl. 16. Ustava ne može biti ispravna. Štoviše, za građane je ona zbunjujuća, ako ne i varljiva. Ustav je vrlo jasan oko onih tijela državne vlasti kojima daje ovlasti za postupanje i za koje onda on predstavlja izravnu pravnu osnovu postupanja. To su, prije svih, Hrvatski sabor kao parlamentarno predstavničko tj. zakonodavno tijelo građana. Slijede Ustavni sud, Vrhovni sud i redovni sudovi kao tijela sudske vlasti, odnosno Vlada RH i Predsjednik RH kao tijela izvršne vlasti. Ustavne odredbe određuju njihove ovlasti i odgovornosti i kao takve jesu pravni temelj njihovog postupanja. Nisu za postupanje ‘stožera’.“

Stožer’ ne postupa ‘na temelju čl. 16. Ustava’. Članak 16. Ustava nije pravni temelj za ovlasti ‘stožera’. Ustav niti jednim svojim slovom ne spominje ‘stožer’ pa stoga tvrdnja da ‘stožer’ postupa na temelju čl. 16. Ustava ne može biti ispravna. Štoviše, za građane je ona zbunjujuća, ako ne i varljiva. Ustav je vrlo jasan oko onih tijela državne vlasti kojima daje ovlasti za postupanje i za koje onda on predstavlja izravnu pravnu osnovu postupanja. To su, prije svih, Hrvatski sabor kao parlamentarno predstavničko tj. zakonodavno tijelo građana. Slijede Ustavni sud, Vrhovni sud i redovni sudovi kao tijela sudske vlasti, odnosno Vlada RH i Predsjednik RH kao tijela izvršne vlasti. Ustavne odredbe određuju njihove ovlasti i odgovornosti i kao takve jesu pravni temelj njihovog postupanja. Nisu za postupanje ‘stožera’.

Pravnu osnovu za svoje djelovanje ‘stožer’ nalazi u čl. 22a Zakona o sustavu civilne zaštite i čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, što i korektno navodi u svojim odlukama. Svoje ovlasti stoga temelji isključivo na volji zakonodavne vlasti tj. Sabora. U tom smislu, rasprave oko ovlasti stožera su u biti prvenstveno rasprave oko toga je li Sabor imao ustavno dopuštenje omogućiti ‘stožeru’ da postupa na način na koji trenutno postupa. Tek nakon toga slijedi rasprava drži li se ‘stožer’ zakonskog okvira koji mu je odredio Sabor kada propisuje mjere ili one prelaze ono što mu je Sabor zakonom dopustio.”

Načelo razmjernosti

“Članak 16. Ustava propisuje načelo razmjernosti. Jedno od ključnih ustavnih ograničenja arbitrarnog ili samovoljnog postupanja državne vlasti prema građanima. Načelo razmjernosti iz čl. 16. dopušta državnoj vlasti da ograničava temeljna prava i slobode građana pod strogo određenim uvjetima. Da bi ograničila neko temeljno pravo ili slobodu koju Ustav jamči svakoj pojedinačnoj osobi državna vlast treba:

• 1) jasno i precizno propisati ograničenje zakonom (koje tijelo, u kojem postupku, pod kojim uvjetima, s kakvim pristupom sudskom nadzoru) – uvjet zakonske određenosti
• 2) jasno odrediti javni interes kojem ograničenja treba služiti – uvjet legitimnog cilja
• 3) dokazati da je mjera ograničenja temeljnog prava stvarno sposobna ostvariti deklarirani legitimni cilj – uvjet sposobnosti;
• 4) dokazati da ne postoji neka druga mjera koja bi bila podjednako učinkovita pri ostvarenju deklariranog legitimnog cilja, ali s manjim opterećenjem za građane čija prava ograničava – uvjet nužnosti ograničenja.

Članak 16. stoga uvijek obvezuje sva tijela državne vlasti. On nije temelj njihovih ovlasti već ograničenje njihovog postupanja. S obzirom na svoju ustavnu težinu, članak 16. se prije svega odnosi na zakonodavca kada donosi zakone i sudove kada donose presude. zakonodavac je ne samo dužan poštivati načelo razmjernosti kada sam propisuje ograničenja temeljnih prava, već i zakonskim odredbama također osigurati da tijela izvršne vlasti svoje odluke donose u strogo propisanim postupcima odlučivanja i pod unaprijed jasno preciziranim uvjetima koji su uvijek podložni kontroli nezavisne sudske vlasti kojoj građani moraju imati osiguran pristup”, zaključio je ustavni sudac Selanec.

Svima je poznato kako je lako zanemariti jedno pravilo, pa onda još jedno, pa još jedno…sve dok se u jednom trenutku ne nađemo u kaosu anarhije ili krvoproliću diktature koju nismo željeli, ali smo zanemarivanjem zakona i Ustava omogućili da se dogodi.

Temeljne vrijednosti demokracije i slobode pojedinca najvažnija su stvar nekoga demokratskog društva. Oni su ispred borbe za veću sigurnost i opće dobro društva, ako ih ta borba negira. Temeljne vrijednosti ne smiju biti dovedene u pitanje baš nikakvim događajima, pa čak niti pandemijom, bila ona lažna ili ne. Postoje značajno bolji načini da se određene stvari poduzmu, a da se te vrijednosti sačuvaju.

Jesmo li se već zapitali tko je taj koga čekamo da nam kaže ono što su nam već rekli legitimni predstavnici vlasti. Predsjednik Republike i Ustavni suci: Hrvatska više nije demokratska zemlja, proglašenjem pandemije od strane Svjetske zdravstvene organizacije uvedena je diktatura, Stožer civilne zaštite nije legalno već paraustavno tijelo vlasti, provedenim mjerama, koje se djelom još provode, protuustavno su suspendirana neka od osnovnih ljudskih prava, te ugrožene slobode ljudi, a sve pod krinkom zaštite od zarazne bolesti. Je li zbog toga proglašena pandemija? Čekamo li možda da se oglasi Svjetska zdravstvena organizacija ili Bill Gates, da nam kažu isto da bismo u to povjerovali?