Prof. dr. John Ioannidis: posljedice drakonske izolacije su povećanje broja ljudi na rubu gladi na 1,1 milijardu

0
5258

Tko je dr. John Ioannidis?


Prof. dr. John P. A. Ioannidis je grčko-američki liječnik, znanstvenik i pisac koji je svojim radom doprinio razvoju medicine temeljene na dokazima, epidemiologiji i kliničkim istraživanjima. Ioannidis se bavi sustavnom istragom i proučavanjem materijala i izvora podataka radi utvrđivanja činjenica i donošenja novih zaključaka, metaistraživanje primarno u kliničkoj medicini i društvenim znanostima. Ioannidis je profesor medicine, zdravstvenih istraživanja, politika i znanosti o biomedicinskim podacima na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford u SAD-u, gdje je i profesor statistike na Sveučilištu za humanističke nauke. Jedan je od najcitiranijih svjetskih znanstvenika i zasigurno najcitiraniji znanstvenik iz područja medicine.

Profesor Ioannidis je u posljednjih nekoliko mjeseci proveo nekoliko važnih znanstvenih istraživanja o kojima smo pisali u članku “COVID-19: kako su javni mediji proizveli paniku manipulirajući stopom smrtnosti?“. U svojem zadnjem istraživanju koje je objavio 14. srpnja 2020. godine, proveo je metaanalizu svih trenutno izvršenih seroloških istraživanja u svijetu koja se odnose na rasprostranjenost i smrtnost SARS-CoV-2 virusa, kojih ima preko 50. U istom je došao do zaključka da srednja vrijednost smrtnosti među stvarno zaraženim SARS-CoV-2 virusom iznosi 0.24%, što je u rangu jače sezonske gripe. Ustanovio je da se stopa smrtnosti među zaraženima znatno smanjuje s brojem godina života, tako da je za osobe mlađe od 40 godina ona gotovo ispod 0,01%. U članku u nastavku kroz odgovore na pitanje novinara, imate priliku pročitati analizu tog istraživanja, kao i to kako ta istraživanja utječu na sve te jesu li zapravo mjere zatvaranja (engl. lockdown) koje su provodile vlade gotovo svih zemalja svijeta bile ispravan pristup rješavanju ove situacije.

The infection fatality rate of COVID-19 inferred from seroprevalence data

Od 50 istraživanja koje je Ioannidis uključio u metaanalizu, 40 ih možete pregledati i u našem članku.

Intervju:

Vodeći epidemiolog dr. John Ioannidis sa Sveučilišta Stanford procjenjuje da je od 150 do 300 milijuna ljudi širom svijeta već zaraženo SARS-CoV-2 virusom. Daleko više nego što je  trenutno dokumentirano. U intervjuu za “Greek Reporter”, grčko-američki znanstvenik upozorava da drastične mjere izolacije koje se primjenjuju u većini zemalja imaju suprotan učinak od onoga koji se pokušavao postići njihovim uvođenjem. “Širom svijeta mjere izolacije su povećale broj stanovnika kojima prijeti glad na 1,1 milijardu , što je stotine milijuna ljudi dovelo u životnu opasnost” (op.p. izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije WHO iz srpnja 2019. godine procijenio je da je broj ljudi kojima prijeti glad oko 820 milijuna).

Prije samo tri mjeseca, na samom početku korona krize u SAD-u, dr. Ioannidis je napisao članak za časopis STAT u kojem je osudio SAD i druge zemlje zbog toga što nisu provodile intenzivno testiranje te za prikrivanje istine o tome koliko se malo zna o stvarnom postotku zaraženih, što je po njegovom mišljenju moglo dovesti do društvenih nemira.

Sada, nakon otprilike 490 tisuća smrtnih slučajeva u svijetu, Greek Reporter je kontaktirao dr. Ioannidisa kako bi ga pitali za mišljenje u vezi s nekoliko izjava koje je dao u 3. mjesecu za njihov časopis te o njegovim zapažanjima u vezi s borbom sa virusom širom svijeta.

Greek Reporter: Od tada, kada je sve još bilo nejasno, dokazi o broju zaraženih bili su potpuno nepouzdani, a veliki broj zaraženih nepoznat, što mislite, koliki su napredak SAD i ostale zemlje napravile u dobivanju točnih brojki zaraženih virusom? Tada ste bili rekli da niti jedna zemlja nema pouzdane podatke o rasprostranjenosti virusa u nasumično odabranom uzorku populacije. Smatrate li da je to još uvijek tako? Koje su zemlje napravile najveći napredak na ovom području?

Dr. IoannidisPuno smo naučili u kratkom vremenskom periodu o rasprostranjenosti virusa u svijetu. Već postoji preko 50 studija koje su nam pokazale da su ljudi u mnogim zemljama i lokacijama razvili antitijela. Radi se o 5 puta (npr. u Gangeltu, Njemačka) do 600 puta (u Japanu) većem broju nego u dokumentiranim slučajevima, ovisno o postotku stanovništva koji se testirao. Znamo da rasprostranjenost virusa izuzetno varira u različitim zemljama, zatim unutar zemalja, pa čak i unutar populacijskih skupina. COVID-19 jače pogađa stanovništvo koje je u nepovoljnim životnim okolnostima, a znamo da nepovoljne životne okolnosti mogu imati različito značenje u različitim zemljama. Naravno, niti jedna od ovih studija nije savršena, ali kumulativno nam one daju korisne informacije. Vrlo sirova procjena je da je od 150 do 300 milijuna stanovnika ili više širom svijeta već zaraženo, što je daleko više nego 10 milijuna, koliko ih je registrirano pozitivnih. Možda je taj broj i veći, ali antitijela se ne razvijaju u velikim razmjerima u populaciji koja je preboljela infekciju bez simptoma ili sa slabo izraženim simptomima.

Greek Reporter: Što nam možete reći u vezi sa stopom smrtnosti od 3,4% koju je tada prognozirala Svjetska zdravstvena organizacija (u nastavku teksta WHO)? Što mislite kolika je stvarna stopa smrtnosti od korona virusa sada? Tada ste rekli da je stopa smrtnosti svjetske populacije od 0,05% manja od one u slučaju sezonske gripe. Maloprije ste rekli da je “razumna procjena stope smrtnosti od SARS-CoV-2 virusa prosječne populacije, između 0.05% i 1%.” (Čini se da se ova procjena zasniva na malom uzorku populacije s kruzera “Diamond Princess”, ali da su to bili jedini podaci koji su vam tada bili na raspolaganju za obradu”.

0.05% do 1% je razuman raspon koji se bazira na temelju podataka kojima trenutno raspolažemo, a koji se odnose na stopu smrtnosti od infekcije, s prosjekom otprilike 0,25%.

Dr. Ioannidis

Dr. Ioannidis: 0.05% do 1% je razuman raspon koji se bazira na temelju podataka kojima trenutno raspolažemo, a koji se odnose na stopu smrtnosti od zaraze, sa srednjom vrijednosti otprilike 0,25%. Stopa smrtnosti u nekoj zemlji ovisi o prosječnoj starosnoj dobi, o tome tko su zaražene osobe i kako su liječene. Za osobe mlađe od 45 godina starosti stopa smrtnosti je gotovo 0%. Za dobnu skupinu od 45 – 70 godina starosti je od 0.05 do 0.3%. Za dobnu skupinu preko 70 godina starosti stopa smrtnosti značajno raste i to do 1% ili više za one preko 85 godina starosti. U skupini slabih i nemoćnih starijih pacijenata, stopa smrtnosti može narasti i do 25% u vrijeme vrhunca širenja bolesti u ustanovama u kojima se pacijenti nalaze.

Greek Reporter: Jesu li trenutni podaci iskrivljeni činjenicom da su se u nekim područjima u broj umrlih od COVIDA-19 ubrajali i oni koji su preminuli iz nekog drugog razloga, ali su bili zaraženi virusom? 17. ožujka ste izjavili, a to se zagubilo u masi medijskih informacija, da “pozitivan rezultat testa na SARS-CoV-2 virus kod nekih pacijenata ne znači nužno da je virus ujedno i razlog smrti tog pacijenta”.

(op.p. sada znamo da su vlade nekih zemalja, npr. Velike Britanije u smrtne slučajeve ubrajale i one koji su umrli od prometnih nesreća, a bili su prethodno pozitivni na test za COVID-19 nekoliko mjeseci prije toga: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/britanci-ukinuli-izvjesca-stozera-o-umrlima-od-korone-tu-smo-racunali-i-zrtve-prometnih-nesreca-15008936 )

Dr. Ioannidis: Ovo je još uvijek najveći problem. COVID-19 je bolest koja se obavezno mora registrirati, pa je tako i prisutna u smrtovnicama. Ono što sa sigurnošću znamo jest da je većina preminulih koji su bili zaraženi ovim virusom bolovala od najmanje jedne bolesti, većina njih od više drugih bolesti koje su za njih bile smrtonosne. Tu zaista trebamo pažljivo istražiti i procijeniti potencijalnu mogućnost je li COVID-19 uistinu bio uzrok smrti takvih pacijenata.

Greek Reporter: U slučaju sezonske gripe također vlada velika nesigurnost oko točnog broja smrtnih slučajeva svake godine iz godine u godinu, usprkos “uspješnom sustavu promatranja”, kako ste ga nazvali. Iako sustav postoji već duži period vremena, bolest je u laboratorijima potvrđena u vrlo malom broju slučajeva. Je li ovo slučaj i s bolesti COVID-19? Naime, ljudi su nedvojbeno bili zaraženi virusom i razvili su samo blage simptome te su bili u uvjerenju da se radi o sezonskoj gripi – npr. prije siječnja 2020.g., dok je za to vrijeme virus već bio prisutan u našoj zemlji. Tada ste govorili o velikom rasponu u pokušaju da procijenite koliko zapravo pacijenata svake godine premine od sezonske gripe.

Dr. IoannidisOslanjajući se na gornje navode, broj osoba zaraženih SARS-CoV-2 virusom  daleko je veći nego što je dokumentirano. Broj zaraženih može biti podcijenjen ili precijenjen, tako da prosječna brojka varira na različitim lokacijama. U većini zemalja EU i SAD-a broj je precijenjen, pogotovo kad se radi o smrtnim slučajevima koji se pripisuju COVIDU-19 kao uzroku smrti. U slučaju sezonske gripe imamo dugogodišnje iskustvo, pa se i broj smrtnih slučajeva može prilično točno predvidjeti i to na osnovu “viška” smrtnih slučajeva registriranih svake zime u svijetu za vrijeme pojavljivanja sezonske gripe. Kada se radi o COVID-19, još nemamo dovoljno iskustva i trebamo vrlo oprezno razdvojiti smrtne slučajeve povezane s virusom od smrtnih slučajeva povezanih s posljedicama zatvaranja ekonomije.

Greek ReporterRanije ste usporedili 10 tisuća smrtnih slučajeva u SAD-u, koristeći se analizom situacije na kruzeru “Diamond Princess” i postotkom smrtnosti u odnosu na broj zaraženih koji je bio 3% (srednja vrijednost), uzimajući u obzir da je 1% populacije u SAD-u zaražena. Danas nam je poznato da je ukupan broj preminulih koji su bili nositelji virusa bio daleko veći iako ne astronomski visok, kako su neki predviđali. Do 16. ožujka u SAD-u je bilo samo 68 smrtnih slučajeva, a to je samo dan prije nego li je objavljen vaš članak. Najpesimističnije prognoze u ožujku su govorile o 40 milijuna preminulih širom svijeta – kao u vrijeme španjolske gripe 1918.g. Što mislite, koja je danas realna procjena?

Što se tiče statistike u vezi s mjerom za vrijednost zdrastvenog ishoda prema broju godina starosti, utjecaj COVID-19 u odnosu na Španjolsku gripu iz 1918. godine iznosi 0,1%, obzirom da je tada najveći broj smrtnih slučajeva bio među mladom i zdravom populacijom, u prosjeku starosti do 28 godina, dok je prosječna starosna dob preminulih s prisustvom COVID-19 oko 80 godina

dr- Ioannides

Dr. Ioannidis: U STAT članku sam razradio hipotetičke ekstreme u svrhu ilustracije. Jedna varijanta je predstavljala 10 tisuća smrtnih slučajeva u SAD-u, a druga 50 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu. Tada sam rekao da su podaci kojima raspolažemo toliko nepouzdani da istina može biti bilo gdje između ta dva nevjerojatno različita ekstrema. Na temelju onoga što sada znamo, čini se da smo bliže optimističnom kraju tog raspona. U vezi s brojem izgubljenih života, do sada je COVID-19 uzrokovao tek 1% smrtnih slučajeva u odnosu na Španjolsku gripu iz 1918. g.  Što se tiče statistike u vezi s mjerom za vrijednost zdrastvenog ishoda prema broju godina starosti, utjecaj COVIDA-19 u odnosu na Španjolsku gripu iz 1918. godine iznosi 0,1%, s obzirom na to da je tada najveći broj smrtnih slučajeva bio među mladom i zdravom populacijom, u prosjeku starosti do 28 godina, dok je prosječna starosna dob preminulih s prisustvom COVIDA-19 oko 80 godina, koji su ujedno bolovali od prethodnih dijagnoza.

Greek Reporter: Rečeno nam je da trebamo “izravnati krivulju” – i jesmo u SAD-u, zar ne? Međutim, niti jedan zdravstveni sustav nije bio preopterećen, čak niti u New Yorku im nije u potpunosti ponestalo respiratora.

Predviđanja većine matematičkih modela koja su se odnosila na broj potrebnih bolničkih kreveta i broj potrebnih kreveta na odjelima intenzivne njege, bila su enormno pogrešna

Dr- Ioannidis

Dr. Ioannidis: Predviđanja većine matematičkih modela koja su se odnosila na broj potrebnih bolničkih kreveta i broj potrebnih kreveta na odjelima intenzivne njege bila su enormno pogrešna. Uistinu, zdravstveni sustav nije bio preopterećen niti na jednoj lokaciji u SAD-u, iako je nekoliko bolnica bilo pod opterećenjem. Upravo suprotno, zdravstveni sustav je na mnogim lokacijama pretrpio ogromne štete koje su bile prouzročene nametnutim mjerama. (op.p. – mnogi pacijenti nisu mogli dobiti svoje redovne terapije, nisu primljeni u bolnice, jer je zdravstveni sustav bio zatvoren, što je uzrokovalo nepotrebne patnje i smrti ljudi).

Greek Reporter: I na kraju, u ožujku ste izjavili da mjere izolacije mogu biti podnošljive kraće vrijeme, međutim kako političari i ostali koji donose odluke mogu biti sigurni izazivaju li mjerama koje provode više koristi nego štete u slučaju da mjere ostanu na snazi duži period vremena? Zatvaranje škola, kako ste rekli, može smanjiti prijenos virusa, ali isto tako može smanjiti šanse da se razvije “imunitet krda”. Što je možda još važnije, kako ste napomenuli. Na kraju krajeva, ionako nećemo znati koliko dugo se mjere izolacije i društvene distance mogu primjenjivati bez velikih posljedica na ekonomiju, društvo i mentalno zdravlje ljudi. “Može doći do nepredviđenog razvoja događaja, uključujući financijske krize, nemire, građanske nesloge, rat i raspad društvene strukture”. Što mislite, što se od navedenoga, a čega ste se vi bojali, već počelo događati kod nas?

Dr. Ioannidis: Vrlo sam tužan jer su se moja predviđanja obistinila. “Velike posljedice po ekonomiju, društvo i mentalno zdravlje” već se  osjećaju. Nadam se da je ta šteta popravljiva, a to ovisi u velikoj mjeri o tome možemo li izbjeći produžene drastične mjere izolacije i izvući se iz COVID-19 krize uz pametan pristup, precizno ciljajući rizike kojima se trebamo baviti, a ne slijepo provoditi mjere izolacije. Slično tome, već smo počeli osjećati posljedice ekonomske krize, nemira i građanskih nemira. Nadam se da to sve neće biti popraćeno ratom i raspadom društvenog sustava.

Širom svijeta mjere izolacije su povećale broj ljudi kojima prijeti glad i to do brojke od 1,1 milijarde (nedavni izvještaj UN-a rekao je da će samo ove godine od gladi umrijeti 132 milijuna ljudi, većinom žena i djece do 5 godina starosti, zbog izvanrednih mjera zatvaranja. Više o tome u ovom članku. U opasnosti su milijuni života, prijeti povratak tuberkuloze, dječjih bolesti kao što su ospice, s obzirom na poremećeni program imunizacije, kao i opasnost od malarije. Nadam se da zakonodavci uzimaju i puno drugih stvari u obzir i ne usmjeravaju se isključivo na to ima li netko COVID-19 ili ne.

Originalni članak objavljen je u časopisu  “Greek Reporter“, 27. lipnja 2020. godine.


0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments