Činjenice o Covid-19, potkrijepljene izvorima informacija. Iznose ih stručnjaci u području, kako bi pomogli čitateljima da naprave realnu procjenu rizika. (Redovita ažuriranja u nastavku)
“Jedino sredstvo za borbu protiv kuge je iskrenost.” (Albert Camus, 1947.)
Originalni članak “Činjenice o Covid-19” možete naći ovdje.
#činjenicecovid19
Uvod
1. Prema najnovijim imunološkim studijama, prosječna smrtnost od Covid-19 (IFR) je oko 0,1%. To je jednako postotku smrtnosti od teške gripe. Za ljude u rizičnim skupinama ili sa visokom izloženošću (uključujući zdravstvene radnike), od izuzetne je važnosti rano ili profilaktičko liječenje.
2. U zemljama poput SAD-a, Velike Britanije i Švedske (koja nije uvodila zaključavanje), ukupna smrtnost od početka godine poklapa se sa stopom smrtnosti u jakoj sezoni gripe. U zemljama poput Njemačke, Austrije i Švicarske, ukupna smrtnost je u okvirima kao kod blage sezone gripe.
3. Čak i u globalnim “žarišnim točkama”, rizik od smrtnog ishoda za opću školsku i radno sposobnu populaciju, obično je u rangu dnevne vožnje na posao. Rizik je u početku bio precijenjen jer mnogi nisu uzeli u obzir da su neki ljudi imali blage ili nikakve simptome.
4. Do 80% svih osoba pozitivnih na test ostaje bez simptoma. Čak i među osobama od 70-79 godina, oko 60% ostaje bez simptoma. Oko 95% o ukupnog broja ljudi u najgorem slučaju razvijaju umjerene simptome.
5. Moguće je da 60% stanovništva već ima određeni stanični imunitet na novi koronavirus zbog kontakta s prethodnim koronavirusima (tj. virusi prehlade). Prvobitna pretpostavka da nije postojao imunitet protiv novog koronavirusa nije točna.
6. Prosječna dob preminulih u većini zemalja (uključujući Italiju) je preko 80 godina (npr. 86 godina u Švedskoj). Samo oko 4% preminulih prethodno nije imalo ozbiljne dijagnoze. Dob i profil rizika od smrtnosti stoga u osnovi odgovara normalnoj stopi smrtnosti.
7. U mnogim se zemljama do dvije trećine svih smrtnih slučajeva iznad prosjeka, dogodilo u staračkim domovima, koji su zbog izolacijskih mjera pali u još teži položaj nego inače. Štoviše, u mnogim slučajevima nije jasno jesu li ti ljudi stvarno umrli od Covid-19 ili od tjedana iznimnog stresa uslijed izolacije.
8. Do 30% svih dodatnih smrtnih slučajeva vjerovatno nije uzrokovao Covid-19, već su posljedica izolacije, panike i straha. Na primjer, liječenje srčanog i moždanog udara smanjilo se i do 60% jer se mnogi pacijenti više nisu usudili ići u bolnicu.
9. Čak i u takozvanim “smrtnim slučajevima Covid-19” često nije jasno jesu li umrli od ili s koronavirusom (tj. od osnovnih bolesti). Odnosno da li su se računali kao „pretpostavljeni slučajevi“ i uopće nisu testirani. Međutim, službene brojke obično ne odražavaju tu razliku.
10. Pokazalo se da su mnogi medijski izvještaji o mladim i zdravim ljudima koji umiru od Covid-19 – lažni. Mnogi od ovih mladih ljudi ili nisu umrli od Covid-19, već su prethodno bili ozbiljno bolesni (npr. od nedijagnosticirane leukemije), ili su zapravo imali 109 umjesto 9 godina.
Ispostavilo se i da je navodno povećanje Kawasakijeve bolesti u djece bilo lažno.
Nastavlja se…
